Faatoilaloina o le Tusa o Ponokalafi
Na ia aumaia foʻi aʻu mai le
lua mata'utia, mai le omea;
ma tu‘u o‘u vae i luga o le papa,
ma fa'amauina lo'u alu. Salamo 40: 2
Lau pele,
Se'i o'u talanoa atu i lou loto mo sina taimi. Ou te le'i i ai iinei e fa'asalaina oe pe fa'amasino po'o fea na e i ai. Ua ou malamalama i le faigofie ona maua i le upega o ponokalafi.
Ua i ai faaosoosoga i soo se mea. O se mataupu o loo feagai ma i tatou uma. Atonu e foliga mai o se mea itiiti le tilotilo i mea e malie i mata. O le faafitauli, o le liliu atu i le tuinanau, ma le tuinanau o se manao e le faamalieina.
“Ae e faʻaosoosoina tagata taʻitasi, pe a tosina ese lona manaʻoi ma faatosinaina. Pe a to le tuʻinanau, ona fanaua mai ai le agasala, ma o le agasala, a maeʻa, ona fanaua mai ai le oti. ” ~ Iakopo 1: 14-15
E masani lava o le mea lea e tosoina ai se agaga i luga o le upega tafaʻilagi o ponokalafi.
O tusitusiga paia e faatatau i lenei mataupu masani ...
"A ou te fai atu ia te outou, ai se vaai atu i le fafine ina ia manao ia te ia, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto."
"Afai foi e te faatausuai oe i lou mata taumatau, tiai ese, ma lafo ese ia te oe; aua e lelei ia te oe ona fano se tasi o ou tino, ae le lafoina lou tino atoa i seoli." - Matthew 5: 28-29
Ua iloa e Satani la tatou tauiviga. Ua ia 'ata mai ia i tatou ma le valea! “Po ua e vaivai fo'i ea e pei o i matou? Ua lē mafai e le Atua ona aapa atu ia te oe i le taimi nei; ua lē mafai ona aapa atu i ai o Ia lou agaga.”
E toatele e maliliu i lona fenumiai; o isi e fesiligia lo latou faatuatua i le Atua. “Ua ou se ese tele ea mai Lona alofa tunoa? Pe o le aapa mai ea Lona aao ia te a’u i le taimi nei?”
O ona taimi fiafia e tau le malamalama a’o amata ona tuua to’atasi ona o le fa’aseseina.
E tusa lava po o le a le loloto o lou pa'ū i le lua, e sili atu le tele o le alofa tunoa o le Atua. O le agaga eleelea ma le lotovaivai na Ia afio mai e laveai, o le a Ia aapa mai Lona aao e tago atu i lou aao.
Lau pele,
O ia te oe le mautinoa pe a fai o le a e oti i le aso, o le a e i ai i le afioaga o le Alii i le lagi? O le oti mo se tagata faʻatuatua ua na o se faitotoʻa e matala i le ola e faʻavavau. O i latou e momoe ia Iesu o le a toe faʻatasia ma a latou pele i le lagi.
O ē ua e tu'uina i le tu'ugamau ma loimata; o le a e toe feiloa'i ma i latou ma le fiafia! Oi, pe a e va'ai i la latou ataata ma lagona lo latou pa'i mai… e le toe tete'a lava!
Ae, afai e te lē talitonu i le Aliʻi, o le a e alu i seoli.l. E leai se auala manaia e fai atu ai.
Fai mai le Tusi Paia, "Aua ua agasala tagata uma, ma ua le oo i le mamalu o le Atua." Lomiga 3: 23
Agaga, e aofia ai oe ma au.
Seiloga tatou te iloa le mata'utia o la tatou agasala i le Atua ma lagona lona faanoanoa loloto i o tatou loto ona mafai lea ona tatou liliuese mai le agasala sa tatou alolofa i ai ma talia le Alii o Iesu o lo tatou Faaola.
… na maliu Keriso mo a tatou agasala e tusa ma le Tusi Paia, na tanumia o ia, ma na toe faatuina mai o ia i le aso tolu e tusa ma le Tusi Paia. — 1 Korinito 15:3e-4
"Afai e te taʻutaʻu atu i lou gutu le Alii o Iesu ma talitonu i lou loto ua toe faatuina mai o ia e le Atua nai e ua oti, e faaolaina oe." - Roma 10: 9
Aua nei e momoe e aunoa ma Iesu seivagana ua e mautinoa o se nofoaga i le lagi.
I le po nei, afai e te fia mauaina le meaalofa o le ola e faavavau, muamua e tatau ona e talitonu i le Alii. E tatau ona e ole atu mo au agasala ina ia faʻamagaloina ma faʻalagolago i le Alii. Ina ia avea ma tagata talitonu i le Alii, ole atu mo le ola e faavavau. E na o le tasi lava le auala i le lagi, ma e ala mai i le Alii o Iesu. O le fuafuaga matagofie lena a le Atua o le faaolataga.
E mafai ona e amata se mafutaga patino ma Ia e ala i le tatalo mai lou loto, o se tatalo e pei o lenei:
"Le Atua e, o aʻu o se tagata agasala. Ua ou agasala i loʻu olaga atoa. Faamagalo mai, Le Alii e. Ou te talia Iesu o loʻu Faaola. Ou te talitonu ia te Ia o loʻu Alii. Faafetai mo le laveaiina o au. I le suafa o Iesu, Amene. "
Afai e te leʻi mauaina lava le Alii o Iesu e avea ma ou Faaola, a ua e mauaina o Ia i le aso pe a uma ona faitauina lenei valaaulia, faamolemole ia faailoa mai.
Matou te fiafia e fa'alogo mai ia te oe. Ua lava lou igoa muamua, pe tuu se “x” i le avanoa e te le faailoaina ai.
O le aso, sa ou faia le filemu ma le Atua ...
Kiliki ii Mo Tusitusiga Musuia:
Va'ai i le matou Fa'ailoga Ata o Natura:
Fugalaau:
Malo Parks:
E Mafai Faapefea ona Ou Faatoilaloina Ponokalafi?
Mo lena mafuaaga, tuu mai ia ou alu i le ata o le faaolataga. E tatau ona e taʻutino atu ua e agasala i le Atua.
Roma 3: Fai mai 23, "aua ua agasala tagata uma ma ua le ausia le mamalu o le Atua."
E tatau ona e talitonu i le Tala Lelei e pei ona aumaia i le I Korinito 15: 3 & 4, "na maliu Keriso mo a tatou agasala e tusa ma Tusitusiga Paia, na tanu o ia, na toe tu mai i le aso tolu e tusa ma Tusitusiga."
Ma le mea mulimuli, e tatau ona e ole atu i le Atua e faʻamagalo oe ma fesili ia Keriso e afio mai i lou olaga. O loʻo faʻaaogaina e le Tusi Paia le tele o fuaiupu e faʻamatalaina ai lenei manatu. O se tasi e sili ona faigofie o le Roma 10:13, “aua, 'O i latou uma e valaau i le suafa o le Alii e faaolaina.'” Afai na e faia ma le faamaoni nei mea e tolu, o oe o se atalii o le Atua. O le isi sitepu i le sailia o le manumalo o le iloa ma talitonu i mea na faia e le Atua mo oe ina ua e taliaina Keriso e avea ma ou Faʻaola.
Sa fai oe ma pologa a le agasala. Fai mai le Roma 6: 17b, "sa fai outou ma pologa a le agasala." Fai mai Iesu i le Ioane 8: 34b, "O tagata uma lava e agasala o le pologa a le agasala." Ae o le tala lelei na Ia fetalai foi i le Ioane 8: 31 & 32, "I tagata Iutaia na talitonu ia te ia, na fetalai Iesu, 'Afai tou te tumau i aʻu aʻoaʻoga, o oʻu soo moni outou. E iloa foi e outou le mea moni, e tuu saʻoloto foi outou e le upu moni. '"Na ia faaopoopo i le fuaiupu 36," Afai foi e faasaʻoloto oe e le Atalii, ona e saoloto lava lea. "
2 Petelu 1: 3 & 4 fai mai, "O lona mana paia na foaʻi mai ia i tatou mea uma tatou te manaʻomia mo le olaga ma le amio Atua e ala i lo tatou iloa o ia na valaʻauina i tatou i lona lava mamalu ma le lelei.
O nei mea na ia tuuina mai ia i tatou ana folafolaga silisili ma le taua, ina ia mafai ai ona latou auai i le amio Atua ma ala mai ia i latou ona o manaoga leaga. "Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou mea uma tatou te manaomia ina ia amioatua, ae e oo mai e ala i lo tatou malamalama e uiga ia te Ia ma lo tatou malamalama i Ana folafolaga silisili ma le taua.
Muamua e tatau ona tatou iloa le mea na faia e le Atua. I Roma mataupu 5 tatou te iloa ai o le mea na faia e Atamu ina ua agasala ma le loto i ai i le Atua, ua aafia uma ana fanau, o tagata ola uma lava. Ona o Atamu, ua tatou fananau uma mai ma se agasala.
Ae i le Roma 5: 10 tatou te aʻoaʻo ai, "Auā a na avea i tatou ma fili o le Atua, ua tatou toe lelei ma ia e ala i le maliu o lona Alo, e sili atu, pe a uma ona tatou toe faalelei, e faaolaina i tatou i lona ola!"
O le faamagalo atu o agasala e oo mai i mea na faia e Iesu mo i tatou i luga o le satauro, o le mana mo le faatoilaloina o le agasala e oo mai e ala i le soifua o Iesu i Lona soifua e ala ia i tatou i le mana o le Agaga Paia.
Galatia 2: Na faapea mai 20, "Na faʻasatauroina aʻu faʻatasi ma Keriso ma ou le toe ola, aʻo Keriso o loʻo nofo i totonu ia te aʻu.
O le olaga ou te ola ai i le tino, ou te ola i le faatuatua i le Alo o le Atua, o le na alofa ia te au ma tuuina mai o ia lava mo au. "Fai mai Paul i Roma 5: 10 o le mea na faia e le Atua mo i tatou e laveaiina ai i tatou mai le mana o le agasala sili atu nai lo mea na Ia faia mo i tatou i le toe faaleleia oi tatou ia te Ia lava.
Matau le fasifuaitau "sili atu" i le Roma 5: 9, 10, 15 ma le 17. Faʻamatala e Paulo i le auala lea i le Roma 6: 6 (O loʻo ou faʻaaogaina le faʻaliliuga i le laina o le NIV & NASB), "Aua ua tatou iloa O tatou tagata tuai na faasatauroina faatasi ma ia, ina ia mafai ai ona avea le tino o le agasala ma le malosi, ina ia le toe avea ma pologa a le agasala. "
I John 1: Fai mai 8, "Afai tatou te fai mai e leai se agasala, tatou te faaseseina i tatou lava ma e le oi totonu ia i tatou le upumoni." O le tuu faatasi o fuaiupu e lua, o loo i ai pea lo tatou natura agasala, ae o le mana e pulea ai i tatou ua malepelepe .
Lona lua, e tatau ona tatou talitonu i le mea na fetalai ai le Atua e uiga i le mana o le agasala ua malepelepe io tatou olaga. Roma 6: 11 ua faapea mai, "Ia faapea foi ona outou manatu ia te outou lava ua oti i le agasala ae ua ola i le Atua ia Keriso Iesu." O se tamaloa o se pologa ma ua faasaolotoina, pe afai na te le iloa ua faasaolotoina o ia, o le a usitai pea i lona matai matua ma mo faamoemoega uma lava o loo avea pea ma pologa.
Lona tolu, tatou manaʻomia le iloaina o le mana e ola ai i le manumalo e le maua mai le naunautaʻi poʻo le mana mana ae ala i le mana o le Agaga Paʻia O Le e nofo i totonu o tatou pe a uma ona tatou faʻaolaina. Kalatia 5: 16 & 17 fai mai, "O lea ou te fai atu ai, ola i le Agaga, ma o le a le faʻamalieina manaʻoga o le agasala tulaga.
Aua o le natura agasala e manao i mea e feteenai ma le Agaga, ma le Agaga mea e feteenai ma le agasala.
Latou te feteenai le tasi ma le isi, ina ia e le faia le mea e te manaʻo ai. "
Maitau le fuaiupu 17 e le o fai mai e le mafai e le Agaga ona faia mea e finagalo i ai o ia pe o le natura agasala e le mafai ona faia le mea e manao i ai, o loo faapea mai, "e te le faia le mea e te manao i ai."
E sili atu le mamana o le Atua nai lo soo se amioga leaga po o se vaisu. Ae o le a le faamalosia oe e le Atua e usitai ia te Ia. E mafai ona e filifili e toe faafoi atu lou loto i le finagalo o le Agaga Paia ma tuu atu ia te Ia le pule atoatoa o lou olaga, pe mafai foi ona e filifilia ma filifili po o fea agasala e te manao e te tau ma faamutaina le taua na o oe ma le mau. E leai se tiute o le Atua e fesoa- soani ia te oe e tau ai se agasala se tasi pe afai o loo e taofimau i isi agasala. Pe o le fuaitau, "o le ae le faamalieina manaoga o le agasala" e faatatau i se vaisu i ponokarafi?
Ioe, e faia. I Kalatia 5: 19-21 Paulo o loʻo lisiina galuega o le agasala. O mea muamua e tolu o le "faitaaga, le mama ma le faitaaga." "Faʻafeusuaiga le mama" o soʻo se feusuaiga i le va o tagata taitoatasi nai lo se feusuaiga i le va o se alii ma se tamaitai ua faaipoipo le tasi i le isi. E aofia ai foʻi le tele o tagata.
"Le mama" o lona uiga moni o le eleelea.
"O le valea" o se faʻaaliga faʻaonapo nei o lona uiga o le mea lava e tasi.
"Faʻasalaga" o le faitaaga lea o feusuaiga, o le leai o se taofiga i le sailia o le faamalieina o feusuaiga.
Faʻapea foi, Kalatia 5: 16 & 17 fai mai, "ola i le Agaga."
E tatau ona avea ma auala o le olaga, ae le na o le ole atu i le Atua e fesoasoani ia te oe i lenei faafitauli faapitoa. Roma 6: Fai mai 12, "O le mea lea, aua nei faatagaina le agasala e pule i lou tino faitino ina ia e usitai i ona manaoga leaga."
Afai e te le filifili e tuuina atu le Agaga Paia e pulea lou olaga, ua e filifili e tuu le agasala e pulea oe.
Roma 6: 13 o loʻo tuʻuina atu le manatu o le ola i le Agaga Paia i lenei auala, "Aua neʻi ofoina atu vaega o lou tino i le agasala, o meafaigaluega o le amioleaga, a ia tuʻuina atu oe lava i le Atua, faʻapei oi latou na faʻatutū mai le oti i le ola ; ma ofoina atu vaega o lou tino ia te ia o meafaigaluega o le amiotonu. "
Lona fa, e tatau ona tatou iloa le eseesega i le va o le ola i lalo o le tulafono ma le ola i lalo o le alofa tunoa.
Roma 6: 14 ua faapea mai, "Aua o le agasala e le o lou matai, aua e le o oe i lalo o le tulafono, ae i lalo o le alofa tunoa."
O le manatu o le ola i lalo o le tulafono e faigofie lava: afai ou te tausia tulafono uma a le Atua ona fiafia ai lea o le Atua ma talia aʻu.
E le o le auala e faʻaolaina ai se tagata. Ua faaolaina i tatou i le alofa tunoa e ala i le faatuatua.
Kolose 2: 6 fai mai, "O lea la, pei ona e talia Keriso Iesu o le Alii, ia tumau pea i totonu ia te ia."
E pei lava ona le mafai ona tatou tausia tulafono a le Atua ina ia talia ai i tatou e le Atua, o le mea lea e le mafai ona tatou tausia tulafono a le Atua pe a uma ona faaolaina i tatou ina ia fiafia o Ia ia i tatou i lena tulaga.
Ina ia laveaiina, matou te ole atu i le Atua e faia se mea mo i matou e le mafai ona matou faia e faavae i le mea na faia e Iesu i luga o le satauro mo i matou; ia maua le manumalo i agasala tatou te ole atu i le Agaga Paia e faia se mea mo i tatou e le mafai ona tatou faia i tatou lava, faatoilalo o tatou amioga leaga ma vaisu, ma le iloa ua taliaina i tatou e le Atua e ui lava io tatou toilalo.
O loʻo faʻapea mai le Roma 8: 3 & 4: "Aua o le mea sa aunoa ma le mana o le tulafono na faʻavaivaia ai e le tino agasala, na faia e le Atua lona lava Alo e faʻatusa i le tagata agasala e fai ma taulaga mo le agasala.
Ma o lea na ia taʻusalaina ai le agasala i le tagata agasala, ina ia mafai ona faamalieina atoatoa ai manaoga amiotonu o le tulafono ia i tatou, oe le ola e tusa ma le natura agasala ae tusa ai ma le Agaga. "
Afai oe matua popole i le sailia o le manumalo, o nisi nei o fautuaga aoga: Muamua, faʻaalu le taimi e faitau ma mafaufau loloto ai i le Afioga a le Atua i aso uma.
Salamo 119: Na faapea mai 11, "Ua ou natia lau upu i loʻu loto ina neʻi ou agasala ia te oe."
Lua, faʻaalu le taimi e tatalo ai i aso uma. Tatalo o oe talanoa i le Atua ma faʻalogo i le talanoa mai o le Atua ia te oe. Afai o le ae ola i le Agaga, o le a manaʻomia lou faʻalogo lelei i Lona leo.
Tolu, fai uo lelei Kerisiano o le a faʻamalosia oe e savavali ma le Atua.
Heberu 3: 13 fai mai, "A ia fefaamalosiaʻi le tasi i le isi i aso uma, pe a taʻua ai i le aso, ina ia leai se tasi o outou e faʻamaʻaʻaina i le taufaasese o le agasala."
Fa, saili se lotu lelei ma se suʻesuʻega Tusi Paia a le kulupu itiiti pe afai e mafai ma e auai e le aunoa.
E le gata i lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea.
E lua isi mea o le a ou fautuaina mo soʻo se tasi o tauivi ma se faafitauli ogaoga o le agasala e pei ose vaisu o ponokalafi.
James 5: Fai mai 16, "O lea ia taʻutaʻu atu au agasala i le tasi ma le isi ma tatalo mo le tasi ma le isi ina ia mafai ai ona faamaloloina oe. O le tatalo a se tagata amiotonu e mamana ma aoga. "
O lenei fuaitau e le o le talanoa e uiga i au agasala i se falesa lautele, e ui atonu e fetaui i fonotaga a alii laiti mo tagata o loo tauivi ma le faafitauli e tasi, ae foliga mai o le sailia o se tagata e mafai ona e talitonu atoatoa ma tuuina atu ia te ia le faatagaga e fesili atu ia te oe ia le itiiti ifo ma le vaiaso pe faapefea ona e faia i lau tauiviga faasaga i ponokalafi.
O le iloa e le gata o le ae taʻutaʻu atu lau agasala i le Atua, ae faʻapea foi i se tagata e te faʻatuatuaina ma faamemelo i ai e mafai ona avea ma se malosi malosi.
O le isi mea ou te fautua atu mo soʻo se tasi o loʻo tauivi ma se mataupu ogaoga faigata o le agasala o loʻo maua i le Roma 13: 12b (NASB), "aua le sauniuni mo le tino e tusa ai ma ona tuinanau."
O se tamaititi o taumafai e taofi le ulaula o le a matua valea lava e teuina se sapalai o lana sikaleti e fiafia i ai i totonu o le fale.
O se tamaloa o loʻo tauivi ma se vaisu o le ava e tatau ona aloese mai faʻamalosi ma nofoaga e tautua ai le ava malosi. E te le o fai mai i le mea e te vaʻai ai i ponokarafi, ae e tatau lava ona e vavaeeseina lou avanoa i ai.
Afai o mekasini ia, susunuina. Afai o se mea e matamata i le televise, faʻaumatia le televise.
Afai oe matamata i luga o lau komepiuta, faʻaumatia lau komepiuta, poʻo se isi lava ponokalafi o loʻo teuina i totonu ma faʻaumatia lau initaneti. E pei lava o se tagata e naunau mo se sikaleti i le 3 o le a le mafai ona tulaʻi i luga, fai laei, ma alu e faʻatau se tasi, o lea e matua faigata lava ona matamata i ponokalafi o le a le maua ai se mea e te le manuia ai.
Afai e te le faʻaitiitia lou avanoa, e te le o matua popole e taofi.
Ae faʻapefea pe afai e te tilotilo ma toe matamata i ponokalafi? Faʻaavanoa talia le atoaga o le tiutetauave mo mea ua e faia ma taʻutaʻu vave atu i le Atua.
I John 1: Fai mai 9, "Afai tatou te tautau atu a tatou agasala, e faamaoni o ia ma o le a faamagalo mai ia i tatou a tatou agasala ma faamamaina i tatou mai amioletonu uma."
A tatou tautau atu agasala, e le gata ua faamagaloina i tatou e le Atua, ua Ia folafola mai e faamamaina i tatou. Faʻaalia soo se agasala i le taimi lava lena. Ponokalafi o se vaisu malosi tele. O le afa o le loto o le a le aoga.
Ae o le Atua e sili atu lona mamana ma afai e te iloa ma talitonu i mea na Ia faia mo oe, talia le tiutetauave atoatoa mo au amioga, faalagolago i le Agaga Paia ae le o lou lava malosi ma mulimuli i fautuaga aoga na ou faia, o le manumalo e mautinoa lava.
E Faapefea Ona Ou Faatoilaloina Faaosoosoga o le Agasala?
Muamua sei ou fai atu lenei mea: o se manatu e ulu atu i lou mafaufau e le o ia lava o le agasala.
E avea ma agasala pe ae mafaufau i ai, faafiafia le manatu ma galue i ai.
E pei ona talanoaina i le fesili e uiga i le manumalo i le agasala, oi tatou o tagata talitonu ia Keriso, ua tuuina mai le mana mo le manumalo i le agasala.
Ua ia i tatou foi le mana e tetee atu ai i faaosoosoga: o le mana e sola ese ai mai le agasala. Faitau I John 2: 14-17.
E mafai ona sau faaosoosoga mai le tele o nofoaga:
1) E mafai e Satani po o ana temoni ona faaosooso i tatou,
2) o isi tagata e mafai ona faʻatosinaina i tatou i le agasala ma, pei ona fai mai le Mau i le Iakopo 1: 14 & 15, e mafai ona tatou 3) toso ese mai e o tatou lava tuʻinanau (manaʻoga) ma faatosina.
Faamolemole faitau mau nei e uiga i faaosoosoga:
Kenese 3: 1-15; I John 2: 14-17; Mataio 4: 1-11; James 1: 12-15; I Korinito 10: 13; Mataio 6: 13 ma 26: 41.
James 1: 13 ua taʻu mai ia i tatou se mea moni.
Fai mai, "Aua nei fai mai se tagata pe a faaosoosoina o ia 'Ua faaosoosoina au e le Atua,' aua e le mafai ona tofotofoina le Atua, e le faaosoosoina foi o Ia i soo se tasi." E le faaosoosoina i tatou e le Atua ae Na te faatagaina i tatou e faaosoosoina.
O faaosoosoga e sau mai ia Satani, o isi po oi tatou lava, ae le o le Atua.
O le iuga o James 2: 14 e fai mai pe a faaosoosoina i tatou ma agasala, o le taunuuga o le oti; vavaeeseina mai le Atua ma iu ai ina oti faaletino,
I John 2: 16 ua taʻu mai ia i matou e tolu vaega tetele o faaosoosoga:
1) tuinanau o le tino: amioga sese po o mea e faamalieina ai o tatou manaoga faaletino;
2) o tuinanau o mata, o mea e foliga matagofie, o mea sese e faatosina mai ia i tatou ma taitaieseina ai i tatou mai le Atua, ma mananao i mea e le o ni mea tatou te maua ma
3) le faʻamaualuga o le olaga, auala sese e faʻaeaina ai i tatou poʻo lo tatou faamaualuga faʻamaualuga.
Sei o tatou tilotilo atu i le Kenese 3: 1-15 ma le faaosoosoga a Iesu i le Mataio 4.
O nei fuaitau uma o mau o loo aoao mai ia i tatou mea e tatau ona tatou vaavaai i ai pe a faaosoosoina i tatou ma pe faapefea ona faatoilalo na faaosoosoga.
Faitau Kenese 3: 1-15 O Satani na faaosooso ia Eva, o lea na mafai ai ona ia taitai ese o ia mai le Atua i le agasala.
Na faaosoosoina o ia i nei vaega uma:
Na ia vaaia le fua o se mea e manaia i ona mata, o se mea e faamalieina ai lona fiaai ma na fai mai Satani o le a avea ai o ia e pei o le Atua, i le iloaina o le lelei ma le leaga.
Nai lo o le usiusitai ma le faalagolago i le Atua ma liliu atu i le Atua mo se fesoasoani, o lana sese o le faalogo i mafaufauga a Satani, o pepelo ma fautuaga atamai o loo tausia e le Atua 'se mea lelei' mai ia te ia.
Sa faaosoosoina foi Satani e ala i le fesiligia o mea na fetalai mai ai le Atua.
"Na fetalai mai moni le Atua?" O lana fesili lea.
O faaosoosoga a Satani e taufaasese ma ua sese ai afioga a le Atua.
O fesili a Satani na mafua ai ona ia le talitonuina le alofa o le Atua ma Lana amio.
"E te le oti," na pepelo o ia; "E silafia e le Atua o le a pupula ou mata" ma "o le a avea oe e pei o le Atua," ma e fiafia i lana tupe.
Nai lo le faafetai mo mea uma na tuuina atu e le Atua ia te ia, na ia aveina le mea na faasaina e le Atua ma "tuuina atu foi i lana tane."
O le lesona iinei o le faʻalogo ma faʻalagolago i le Atua.
E le taofia e le Atua mea mai ia i tatou e lelei mo i tatou.
O le agasala na mafua ai ona oti (lea e tatau ona malamalama o le vavae ese mai le Atua) ma le oti faaletino. O le taimi lena na amata ai ona oti faaletino.
O le iloaina o le gauaʻi atu i faaosoosoga e taʻitaʻia ai lenei auala, ma mafua ai ona tatou vavalalata ma le Atua, ma taʻitaʻia ai foi i le nofosala, (Faitau 1 John 1) e mautinoa lava e fesoasoani ia i tatou e fai atu leai.
O Atamu ma Eva e foliga mai e le malamalama i togafiti a Satani. Ua ia i tatou a latou faataitaiga, ma e tatau ona tatou aoao mai ia i latou. E faaaoga e Satani nei lava togafiti ia i matou. E pepelo o ia e uiga i le Atua. Na ia faʻaaliina le Atua o le taufaasese, o le pepelo ma le le alofa.
E manaʻomia ona tatou faʻatuatua i le alofa o le Atua ma tatou fai atu leai i pepelo a Satani.
O le tetee atu ia Satani ma faaosoosoga e faia i se vaega tele o se faatinoga o le faatuatua i le Atua.
E tatau ona tatou iloa o lenei taufaasese o togafiti a Satani ma o ia o le pepelo.
Ioane 8: 44 fai mai Satani "o le pepelo ma le tama o pepelo."
Fai mai le afioga a le Atua, "e leai se mea lelei na te taofia mai ia i latou oe savavali saʻo."
Fai mai le Filipi 2: 9 & 10 "aua le popole fua. Aua e popole o Ia ia te oe."
Vaavaai i soʻo se mea e faʻaopoopo i ai, kopi mai le pe faʻasalalau le afioga a le Atua.
Soo se mea lava o fesili poo le suia o Tusitusiga Paia poo le amio a le Atua ei ai le faailoga tusi a Satani.
Ina ia iloa nei mea, e tatau ona tatou iloa ma malamalama i le Tusi.
Afai e te le iloa le mea moni e faigofie ona faaseseina ma faaseseina oe.
Tusia o le upu galue iinei.
Ou te talitonu o le iloaina ma le faaaogaina saʻo o tusitusiga paia o le auupega sili lea ona taua ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e faaaoga i le tetee atu i faaosoosoga.
E ulu atu i toetoe lava o itu uma o le aloese mai pepelo a Satani.
O le faataitaiga sili o lenei mea o le Alii o Iesu lava Ia. (Faitau Mataio 4: 1-12.) O le faaosoosoga a Keriso na fesootai ma Lana sootaga ma Lona Tama ma le finagalo o le Tama mo Ia.
Sa faaaoga e Satani ia lava manaoga pe a faaosoosoina o Ia.
Sa faaosoosoina Iesu e faamalieina Ona lava manaoga ma le faamaualuga nai lo le faia o le finagalo o le Atua.
A o tatou faitau i totonu o Ioane, sa faaosoosoina foi o Ia i le tuinanau o mata, o le tuinanau o le tino ma le faamaualuga o le olaga.
Ua faaosoosoina Iesu ina ua mavae le fasefulu aso o le anapogi. Ua vaivai ma fiaai o ia.
E masani ona faaosoosoina i tatou pe a tatou vaivai pe vaivai ma o tatou faaosoosoga e masani lava e uiga i la tatou sootaga ma le Atua.
Seʻio tatou tilofaʻia le faaaʻoaʻoga a Iesu. Na fetalai Iesu na afio mai o Ia e faia le finagalo o le Tama, o Ia ma le Tama e tasi. Na Ia silafia le mafuaaga na auina mai ai o Ia i le lalolagi. (Faitau Filipi mataupu 2.
Na afio mai Iesu e faapei oi tatou ma avea ma o tatou Faaola.
Filipi 2: 5-8 ua faapea mai, "O ou uiga faaalia e tutusa ma Keriso Iesu: O ai, i le natura moni lava o le Atua, na te leʻi manatu i le tutusa ma le Atua se mea e mafai ona ufiufiina, ae leʻi faia o Ia lava, o le natura moni o o se auauna, ma faia i foliga faaletagata.
Ma ina ua foliga mai o ia o se tagata, na ia faamaualaloina o ia lava ma ua usiusitai i le oti - e oo lava i le oti i luga o se satauro. "Na faatosina e Satani Iesu e mulimuli i ana fautuaga ma manaoga nai lo le Atua.
(Sa ia taumafai e maua Iesu e faafetaiaʻia se manaoga tatau e ala i le faia o mea na ia fai atu nai lo le faatalitali mo le Atua e faafetaiaia Lona manaoga, ma mulimuli ai ia Satani nai lo le Atua.
O nei faaosoosoga e faatatau i le faia o mea i le ala a Satani, ae le o le Atua.
Afai tatou te mulimuli i pepelo a Satani ma fautuaga tatou te le toe mulimuli i le Atua ma mulimuli ia Satani.
O le tasi pe o le isi. Ona tatou pauu ai lea i lalo o le agasala ma le oti.
Muamua na faaosoosoina o ia e Satani e faaalia (Lona) mana ma atua.
Fai mai o ia, talu ai o loʻo e fiaaai, faaaoga lou mana e faamalie ai lou fiaai.
Sa faaosoosoina Iesu ina ia mafai ona avea o Ia ma o tatou puluvaga atoatoa ma le fautua.
Ua faatagaina e le Atua Satani e tofotofoina i tatou e fesoasoani ia tatou avea ma tagata matutua.
Fai mai le mau i le Eperu 5: 8 na aʻoaʻoina e Keriso le usiusitai "mai mea na mafatia ai o ia."
O le igoa tiapolo o lona uiga o le taufaaleaga ma le tiapolo e atamai.
Ua tetee Iesu i togafiti taufaaʻoleʻole a Satani e faia ai lana pule e ala i le faaaogaina o tusitusiga paia.
Na Ia fetalai, "E le na o le areto e ola ai le tagata, ao afioga uma e tulei mai le fofoga o le Atua."
(Teuteronome 8: 3) Ua toe aumaia e Iesu i le mataupu, faia o le finagalo o le Atua, ma tuu i luga aʻe o Ona manaoga.
Na ou mauaina le Wycliffe's Bible Commentary fesoasoani tele i le itulau o le 935 e uiga i le Mataio mataupu 4, "Na musu Iesu e faia se vavega e aloese ai mai mafatiaga faaletagata lava ia pe a avea na mafatiaga o se vaega o le finagalo o le Atua mo Ia."
O le faamatalaga na faamamafaina ai le Tusi Paia lea na faapea mai na "taitaiina atu e le Agaga" Iesu i le vao mo le faamoemoega faapitoa o le faatagaina o Iesu e tofotofoina. "
Na faamanuiaina Iesu ona na Ia silafia, Na Ia malamalama ma na Ia faaaogaina Tusitusiga Paia.
Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou tusitusiga paia o se auupega e puipui ai i tatou lava mai fana fanafana a Satani.
O Tusitusiga Paia uma e musuia e le Atua; o le sili atu foi ona tatou iloa o le sili atu lea o lo tatou saunia e tau ai fuafuaga a Satani.
E faaosoosoina e le tiapolo Iesu i le taimi lona lua.
O iinei o loo faaaogaina moni ai e Satani le Tusi Paia e taumafai ai e faasese ia te Ia.
(Ioe, ua iloa e Satani le Tusi Paia ma faaaogaina e faasaga ia i tatou, ae ua ia seseina ma faaaogaina mai le anotusi, o lona uiga, e le mo lona faaaogaina tatau poo lona faamoemoega pe leai foi i le auala na faamoemoeina ai.) 2 Timothy 2: 15 ia, "Suesue e faaali oe lava ua faamaonia i le Atua, ... ua vaevaeina le upu moni."
O le faaliliuga a le NASB o le "saʻo le taulimaina o le upu moni."
Ua ave e Satani se fuaiupu mai lona faaaogaina (ma tuu ai se vaega) ma faaosooso Iesu e faaeaina ma faaali atu Lona Atua ma le tausiga o Ia e le Atua.
Ou te manatu sa taumafai o ia e apili i le faamaualuga iinei.
Na aveina o Ia e le tiapolo i le tumutumuga o le malumalu ma faapea atu, “Afai o oe o le Alo o le Atua, oso i lalo oe i lalo aua ua tusia, 'O le a ia poloai i ana agelu e uiga ia te oe; latou te ave ia oe i luga i o latou lima. '”Ua malamalama lelei Iesu i le Tusi Paia, ma togafiti a Satani, e toe faʻatoilaloina ai le tala a Satani," Aua e te tofotofo i le Alii lou Atua. "
E le tatau ona tatou faamaualuga pe tofotofoina le Atua, ma faamoemoeina le Atua e puipuia amioga le mama.
E le mafai ona tatou sii maia faʻamatalaga Tusitusiga Paia, ae tatau ona faʻaaoga tatau ma saʻo.
I le faaosoosoga lona tolu, o le tiapolo e malosi. Ua ofoina atu e Satani ia te Ia malo o le lalolagi pe afai o le a punou Iesu ma ifo atu ia te ia. E toatele e talitonu o le taua o lenei faaosoosoga o le mafai e Iesu ona aloese mai mafatiaga o le satauro o le finagalo lea o le Tama.
Na silafia e Iesu o le a avea malo ma Ona i le iuga. Na toe faaaogaina e Iesu le Tusi Paia ma faapea mai, "O le ae tapuai i le Atua na o Ia lava e te auauna i ai." Manatua Filipi mataupu 2 o Iesu na "faamaulaloina o Ia lava ma usiusitai i le satauro."
Ou te fiafia i le tusi a Uikilifi O le faamatalaga e uiga i le tali a Iesu: "Ua tusia, toe faasino i le atoaga o tusitusiga paia o le taiala mo amio ma faavae mo le faatuatua" (ma ou te faaopoopo atu, mo le manumalo i faaosoosoga), "Iesu O le upu a le Atua i James 4: 7: "Tetee i le Tusi a Mamona. tiapolo ma o le a sola ese mai ia te oe. "
Manatua, na silafia lelei e Iesu le Upu ma faʻaoga saʻo, tonu ma saʻo.
E tatau ona tatou faia le mea lava e tasi. E le mafai ona tatou malamalama i togafiti a Satani, fuafuaga ma pepelo seivagana ua tatou iloa ma malamalama i le upu moni ma fetalai Iesu i le Ioane 17: 17 "O lau afioga o le upu moni."
O isi fuaitau o loʻo aʻoaʻoina ai i tatou i le faʻaaogaina o mau i lenei vaega o faaosoosoga o: 1). Heberu 5: 14 o loʻo faʻapea mai e tatau ona tatou matutua ma "masani" i le Upu, o lea ua aʻoaʻoina ai o tatou mafaufau e iloa le lelei ma le leaga. "
2). Na aoao atu e Iesu Ona soo ina ua Ia tuua i latou o le a aumaia e le Agaga mea uma na Ia aoaoina atu ia i latou ia manatuaina. Na ia aoaoina i latou i le Luka 21: 12-15 e le tatau ona latou popole pe o le a le tala e fai pe a aumai i luma o tagata molia.
I le tele lava auala, ou te talitonu, Na te fagua i tatou ia manatua Lana Upu pe a tatou manaomia i la tatou taua faasaga ia Satani ma ana au, ae muamua e tatau ona tatou iloa.
3). Salamo 119: Na faapea mai 11 "Ua ou natia lau upu i loʻu loto, neʻi ou agasala atu ia te oe."
Faatasi ai ma mafaufauga talu ai, o le galue a le Agaga ma le Upu, o le taulotoina o Mau ua manatuaina e mafai ona lapataia i tatou ma tuuina mai ia i tatou se auupega pe a faaosoosoina i tatou.
O le isi itu o le taua o le Tusi Paia o le aoao mai ia i tatou o taga e fai e fesoasoani ai ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga.
O se tasi o nei Tusitusiga Paia o Efeso 6: 10-15. Faʻamolemole faitau lenei fuaitau.
Fai mai, "Ia ofuina le ofutau atoatoa o le Atua, ina ia outou mafai ona tetee atu i togafiti a le tiapolo, aua tatou te le tauivi e tetee atu i le tino ma le toto, ae faasaga i alii, ma malosiaga, faasaga i alii o le pouliuli o lenei tausaga; e tetee atu i 'au faaleagaga o amioleaga i nofoaga faalelagi. "
Fai mai le faaliliuga a le NASB, "tutumau mausali e tetee atu i fuafuaga a le tiapolo."
Fai mai le NKJB "ia ofuina le ofutau atoatoa o le Atua ina ia mafai ai ona e tetee atu (tetee atu) i fuafuaga a Satani."
Efeso 6 o loʻo faʻamatalaina vaega o le ofutau e pei ona taua i lalo: (Ma latou i ai iina e fesoasoani ia i tatou ia tutu mausali e tetee atu i faaosoosoga.)
1. "Fusi oe i le upumoni." Manatua na fetalai Iesu, "O lau afioga o le upu moni lea."
Fai mai "fusi" - e tatau ona tatou fusia i tatou lava i le afioga a le Atua, vaai tutusa i le nanaina o le afioga a le Atua io tatou loto.
2. "Ia oofu i le ufifatafata o le amiotonu.
Tatou te puipuia i tatou lava mai tuuaiga a Satani ma masalosaloga (e tutusa ma ia e fesiligia le atua o Iesu).
E tatau ona tatou maua le amiotonu a Keriso, ae le o ni a tatou lava galuega lelei.
Roma 13: 14 o loo faapea mai, "e le o le mauaina o laʻu lava amiotonu, ae o le amiotonu e ala i le faatuatua ia Keriso, ina ia ou iloa ai o Ia ma le mana o Lona toetu ma le mafutaga ma Ona mafatiaga , ia ogatasi ma Lona maliu. "
E tusa ai ma le Roma 8: 1 "Ua leai nei se taʻusalaga ia i latou o loo i totonu ia Keriso Iesu."
Galatia 3: 27 fai mai "ua faʻaofuina i tatou i Lana amiotonu."
3. Fuaiupu 15 ua fai mai "ia vaevaevae o outou vae i sauniuniga o le Talalelei."
Pe a tatou suesue e sauniuni e faasoa atu le talalelei i isi, e faamalolosia ai i tatou ma faamanatu mai ia i tatou mea uma na faia e Keriso mo i tatou ma uunaia i tatou ao tatou faasoa atu ma vaai i le Atua e faaaogaina i olaga o isi oe ua iloa o Ia ao tatou faasoa atu .
4. Faaaoga le Afioga a le Atua e fai ma talipupuni e puipuia ai oe mai i fana fanafana a Satani, o ana tuuaʻiga, e pei ona faia e Iesu.
5. Puipui lou mafaufau i le pulou o le faaolataga.
O le iloaina o le Upu a le Atua ua faamautinoa mai ai ia i tatou lo tatou faaolataga ma aumaia ia i tatou le filemu ma le faatuatua i le Atua.
O lo tatou puipuiga ia te Ia e faamalolosia ai i tatou ma fesoasoani tatou te faalagolago ai ia te Ia pe a osofaia ma faaosoosoina i tatou.
O le tele o mea tatou te faʻamamafaina ai i tatou i Tusitusiga Paia le malosi tatou te avea ai.
6. Fuaiupu 17 fai mai e faaaoga le Tusi Paia o se pelu e tau ai osofaiga a Satani ma Ana pepelo.
Ou te talitonu o vaega uma o le ofutau e fesootai ma le Tusi Paia o se talipupuni po o se pelu e puipui ai i tatou lava, tetee atu ia Satani e pei ona faia e Iesu; pe ona o lona aoaoina oi tatou e pei o le amiotonu po o le faaolataga e faamalosia ai i tatou.
Ou te talitonu a tatou faaaogaina saʻo le Tusi Paia ua tuuina mai foi e le Atua ia i tatou Lona mana ma le malosi.
O se poloaiga mulimuli i Efeso o loo fai mai "faaopoopo le tatalo" i o tatou ofutau ma ia "mataala."
Afai tatou te tilotilo foi i le "Tatalo a le Alii" i le Mataio 6 o le a tatou vaaia ai na aoao mai i tatou e Iesu i le taua o le auupega taua o le tetee atu lea i faaosoosoga.
Fai mai e tatau ona tatou tatalo ina ia "le taitai atu i tatou e le Atua i faaosoosoga," ma o le a "laveaiina i tatou mai le leaga."
(O nisi faaliliuga ua faapea mai "laveaiina i tatou mai le leaga.")
Na tuuina mai e Iesu ia i tatou lenei tatalo e fai ma a tatou faataitaiga o le auala e tatalo ai ma le mea e tatalo ai.
O nei fasifuaitau e lua ua faailoa mai ai ia i tatou o le tatalo mo le laveai mai faaosoosoga ma le leaga e taua tele ma e tatau ona avea ma se vaega o la tatou tatalo tatalo ma a tatou auupega faasaga i fuafuaga a Satani,
1) taofia i tatou mai le faaosoosoga ma
2) laveaʻiina i tatou pe a faaosoosoina i tatou e Satani.
Ua faaali mai ia i tatou tatou te manaomia le fesoasoani a le Atua ma le mana ma e finagalo o Ia ma mafai ona foai atu ia i latou.
I le Mataio 26: 41 Na fetalai atu Iesu i ona soo e mataala ma tatalo ina neʻi latou ulu atu i faaosoosoga.
2 Peter 2: Fai mai le 9 "ua silafia e le Alii le ala e laveaʻiina ai ē amioatua (amiotonu) mai faaosoosoga."
Tatalo ina ia laveaiina e le Atua muamua ma pe a tofotofoina oe.
Ou te manatu o le tele oi tatou o loo misia lenei vaega taua o le tatalo a le Alii.
I Korinito 10: 13 fai mai o faʻaosoosoga tatou te feagai e taatele ia i tatou uma, ma o le a faia e le Atua se auala e sao ai mo i tatou. E tatau ona tatou vaavaai mo lenei mea.
Eperu 4: 15 fai mai na tofotofoina Iesu i mea uma e pei ona tatou i ai (e pei o tuinanau o le tino, tuinanau o mata ma le faamaualuga o le olaga).
Talu ai na Ia feagai ma itu uma o faaosoosoga, ua mafai ona avea o ia ma o tatou fautua, puluvaga ma o tatou failautusi.
E mafai ona tatou o atu ia te Ia e avea ma o tatou Fesoasoani i vaega uma o faaosoosoga.
Afai tatou te o mai ia te Ia, Na te fautua mo i tatou i luma o le Tama ma tuuina mai ia i tatou Lona mana ma le fesoasoani.
Efeso 4: Fai mai le 27 "aua nei tuuina atu se avanoa i le tiapolo," i se isi faaupuga, aua le tuuina atu ia Satani avanoa e faaosooso ai oe.
O iinei foi o loʻo i ai tusitusiga paia e fesoasoani ia i tatou i le aoaoina oi tatou i mataupu faavae e mulimuli ai.
O se tasi o na aoaoga o le sola pe aloese mai agasala, ma ia aloese mai tagata ma tulaga ia e ono oo atu ai i faaosoosoga ma le agasala. O le Feagaiga Tuai, aemaise le Faataoto ma le Salamo, ma le tele foi o tusi o le Feagaiga Fou o loo taʻu mai ia i tatou mea e aloese ai ma sosola.
Ou te talitonu o se nofoaga lelei e amata ai, o le "agasala tele," o se agasala e te iloa e faigata ona foia.
(Faitau le Eperu 12: 1-4.)
E pei ona tatou fai mai ia tatou lesona i le faatoilaloina o le agasala, o le laasaga muamua o le taʻutaʻu atu lea o agasala i le Atua (I John 1: 9) ma galue i ai e ala i le tetee atu pe a faaosoosoina oe e Satani.
Afai e te toe toilalo, amata ma taʻutaʻu atu ma ole atu i le Agaga o le Atua e avatu ia te oe le manumalo.
(Fai soo pe a talafeagai.)
Pe a feagai oe ma se agasala faapena o se manatu lelei le faʻaaogaina o se fefaʻasoaʻiga ma vaavaai ma suʻesuʻe i le tele o fuaiupu e mafai ona e faia i luga o le mea e tatau ona aʻoaʻoina e le Atua i le mataupu ina ia mafai ona e usitaʻi i mea o loʻo fetalai mai ai le Atua. O nisi faʻataʻitaʻiga e mulimuli mai:
I Timoteo 4: 11-15 ua taʻu mai ia i matou o fafine e le faʻavalea e mafai ona avea ma pisivalea ma failauga ma tagata taufaaleaga ona ua tele naua le taimi i o latou lima.
Ua fautuaina e Paulo i latou ina ia faaipoipo ma avea ma tagata faigaluega io latou lava aiga ina ia aloese mai na agasala.
Tito 2: 1-5 ua fai atu i tamaitai ia aua le taufaaleaga, ia saʻo.
Faataoto 20: 19 ua faailoa mai ia i matou o le taufaaleaga ma le faitatala eo faatasi.
Ua faapea mai, "O le savali o ia o le talatala, e faʻaali mai mea lilo, o lea ia aua nei fesootaʻi ma se tasi e faʻalialia ona laugutu."
Faataoto 16: 28 fai mai "o se tagata musumusu e vavaeese uo sili ona lelei."
Fai mai le Faataoto, "o le talatala e faaali mai mea lilo; ao le ua i ai le agaga faamaoni, e nanaina se mea."
2 Korinito 12: 20 ma Roma 1: 29 faʻaali mai ia i matou tagata musumusu e le malie i le atua.
E pei o se isi faʻataʻitaʻiga, ia 'onā. Faitau Kala 5: 21 ma Roma 13: 13.
I Korinito 5: 11 o loʻo taʻu mai ia i tatou "aua le faʻatasi ma soo se tasi e taʻua o le uso o le tagata le mama, matapeʻapeʻa, o le ifo i tupua, o se tagata taufaaleaga poʻo se tagata onā po o se faimalaga, e oʻo lava i le 'ai faʻatasi ma se tasi faapena."
Faataoto 23: Fai mai 20 "aua le fefiloi ma le 'ava."
I Korinito 15: 33 fai mai "O le leaga o le kamupani e faaleagaina ai amio lelei."
O faʻaosoosoina oe e faʻavalevalea pe saili mo se tupe faigofie e ala i le gaoi po o le faomea?
Manatua Efeso 4: 27 fai mai "aua le tuʻuina se avanoa i le tiapolo."
2 Tesalonia 3: 10 & 11 (NASB) fai mai "matou masani ona fai atu ia te oe lenei faatonuga:" afai e le galue se tasi, pe tuu atu ia te ia 'ai… o nisi o outou e ola i se olaga amio pulea, leai se galuega na o le faia ae na o le amio faʻapitoʻi. "
O loʻo faʻaalia i le fuaiupu 14 "'āfai e lē usiusitaʻi se isi i a matou faʻatonuga ... aua le faʻatasi ma ia."
I Thessalonians 4: Fai mai 11 "ia galue o ia ma ona lava lima."
Faʻasalaga, maua se galuega ma aloese mai tagata valea.
O se faʻataʻitaʻiga sili lea mo tagata paie ma soʻo se tasi e taumafai e tamaoaiga e ala i soʻo se faiga faʻapolofesa e pei o le taufaasese, gaoi, faimalaga, ma isi.
Faitau foi le I Timoteo 6: 6-10; Filipi 4:11; Eperu 13: 5; Faataoto 30: 8 & 9; Mataio 6:11 ma le tele o isi fuaiupu. O le paie o se sone lamatiaga.
Aoao mea o loo taʻu mai e le Atua i totonu o Tusitusiga paia, savali i lona malamalama ma ia le faaosoosoina oe e le leaga, i luga o lenei autu poo se isi lava autu e faaosooso oe e agasala.
Iesu o lo tatou faataitaiga, Na leai se mea.
Fai mai tusitusiga paia e leai se mea e tuu ai Lona ao. Na ia saili na o le finagalo o Lona Tama.
Na ia tuʻuina uma lava e oti - mo i matou.
I Timothy 6: Fai mai 8 "afai ei ai a tatou meaai ma lavalava o le a tatou fiafia i lena mea."
I le fuaiupu 9 na ia faamatalaina lenei mea i le faaosoosoga e ala i le faapea atu, "O tagata oe mananao e mauoa e pauu atu i faaosoosoga ma mailei ma i le tele o manaoga valea ma le leaga e faapologa ai tagata i le malaia ma le faatafunaga."
Fai mai le tele, faitau i ai. O se faataitaiga lelei o le auala e fesoasoani ai le iloa ma le malamalama ma le ogatasi ma le Tusi Paia e foia ai faaosoosoga.
O le usiusitai i le Upu o le ki lea i le faatoilaloina o soo se faaosoosoga.
O le isi faataitaiga o le ita. E faigofie ona ita.
Faʻamatalaga 20: 19-25 fai mai e le faʻafesoʻotaʻi ma se tagata ua ita.
Faataoto 22: Fai mai 24 e le "alu ma se tamaloa vevela." Faitau foi Efeso 4: 26.
O isi lapataiga o tulaga e sola pe aloese ai (o loʻo taʻavale mai) o:
1. Tausalaga talavou - 2 Timothy 2: 22
2. Lust mo tupe - I Timothy 6: 4
3. Le ola le mama ma mulilulua po o mulilua - I Korinito 6: 18 (Ua toe fai mai e le Faataoto lenei mea.)
4. Ifo i tupua - I Korinito 10: 14
5. Toto ma le Faitaʻaga - Teuteronome 18: 9-14; Galatia 5: 20 2 Timoteo 2: 22 ua tuʻuina mai ia i tatou nisi faʻatonuga e ala i le tauina mai ia i tatou ia tulimataʻi le amiotonu, faatuatua, alofa ma le filemu.
O le faia o lenei mea o le a fesoasoani ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga
Manatua 2 Peter 3: 18. Ua taʻu mai ai ia i tatou ia "tupu i le alofa tunoa ma le malamalama o lo tatou Alii o Iesu Keriso."
O le a fesoasoani ia i tatou e iloatino le lelei ma le leaga, e aofia ai le fesoasoani ia i tatou e iloatino fuafuaga a Satani ma taofia i tatou mai le tautevateva.
O le isi itu o loʻo aʻoaʻoina mai Efeso 4: 11-15. Fuaiupu 15 fai mai ia tuputupu ae ia te Ia. O le uiga o lenei mea o lenei mea ua ausia e pei ona avea i tatou ma vaega o le tino o Keriso, o lona uiga o le ekalesia.
E tatau ona tatou fesoasoani le tasi i le isi e ala i le aoao atu, alofa ma fefaamalosiaʻi le tasi i le isi.
Fuaiupu 14 o se tasi o taunuuga, o le a le mafai ona felafoaʻiina i tatou e ala i faiga taufaasese ma taufaasese.
(O ai nei o le a avea ma taufaasese taufaasese o ia o le a na o ia lava ma isi e faʻaaogaina togafiti faapena?) I le avea o se vaega o le tino, o le ekalesia, e fesoasoani foi ia i tatou i le tuuina atu ma le taliaina o faasaʻoga mai le tasi.
E tatau ona tatou faaeteete ma agamalu i le auala tatou te faia ai lenei mea, ma iloa mea moni ina ia tatou le faamasinoina.
Faataoto ma Mataio ua tuuina mai faatonuga i lenei mataupu. Suʻe i ai ma suesue i ai.
E fai ma faʻataʻitaʻiga, Kalatia 6: 1, "Uso e, afai e maua se tagata i se mea sese (pe maua i soo se agasala), oeo loʻo faʻaleagaga, toe faʻafoisia sea ituaiga i se agaga agamalu, mafaufau ia te oe lava oe nei faaosoosoina. "
Faataʻitaʻi i le mea, e te fesili ai. Loto i le faamaualuga, faamaualuga, faamaualuga, po o soo se agasala, e oo lava i le agasala e tasi.
Faʻaitete. Manatua Efeso 4: 26. Aua le tuuina atu ia Satani se avanoa, o se nofoaga. E pei ona mafai ona e vaʻai, o loʻo i ai i le Tusi Paia le taua tele i nei mea uma.
E tatau ona tatou faitau i ai, taulotoina, malamalama i ona aoaoga, faatonuga ma le mana, ma sii mai, faaaogaina e pei o a tatou pelu, usiusitai ma mulimuli i lana savali ma aoaoga. Faitau 2 Peter 1: 1-10. O le malamalama e uiga ia te Ia, o loo maua i Tusitusiga Paia, ua tuuina mai ia i tatou mea uma tatou te manaomia mo le olaga ma le faaleatua. E aofia ai le tetee atu i faaosoosoga. O le talaaga iinei o le malamalama o le Alii o Iesu Keriso lea e sau mai Tusitusiga Paia. Fuaiupu 9 ua faapea mai tatou te tofusia i le amioatua ma ua faaiuina e le NIV "ina ia mafai ... ona tatou sosola ese mai le amioleaga i le lalolagi na mafua mai i manaoga leaga."
Tatou te toe vaai foi i le fesootaiga i le va o Mau ma faatoilaloina pe sao mai faaosoosoga o tuinanau o le tino, o tuinanau o mata ma le faamaualuga o le olaga.
O lea i totonu o Tusitusiga Paia (pe a tatou vaavaai ma malamalama i ai) ua ia i tatou le folafolaga o le avea ma e tofusia i Lona natura (faatasi ma Lona mana uma) ina ia sao mai faaosoosoga. Ua ia i tatou le mana o le Agaga Paia e maua ai le manumalo.
Na faatoa ou mauaina se pepa o le Eseta lea na sii mai ai lenei fuaiupu, "Faafetai i le Atua, lea e mafua ai ona tatou manumalo ia Keriso" 2 Corinthians 2: 16.
Faʻafefea taimi.
Kalatia ma isi Feagaiga Fou o loʻo i ai lisi o agasala e tatau ona tatou aloese ai. Faitau le Kala 5: 16-19 O i latou o "le ola le mama, le mama, faitaaga, ifo i tupua, togafiti faataulaitu, feitagai, finauvale, fuā, itaitagofie, fevaevaeaʻiga, fevaevaeaʻiga, fevaevaeaʻiga, mataʻutia, onā, onomea ma mea faapena."
I le mulimuli ai i lenei mea i le fuaiupu 22 & 23 o le fua o le Agaga "alofa, olioli, filemu, onosai, agalelei, agalelei, faamaoni, agamalu, amio pulea."
O lenei fuaitau o Tusitusiga Paia e sili ona manaia i le tuuina mai ia i tatou o se folafolaga i le fuaiupu 16.
"Savali i le Agaga, ma o le ae le faataunuuina le manao o le tino."
Afai tatou te faia le ala a le Atua, o le a tatou le faia la tatou ala, e ala i le mana o le Atua, gaoioi ma suia.
Manatua le tatalo a le Alii. E mafai ona tatou ole atu ia te Ia e taofia i tatou mai faaosoosoga ma laveaiina i tatou mai le leaga.
Fuaiupu 24 o loo faapea mai, "oi latou oe ua auai i le Keriso ua latou faasatauroina le tino ma ona tuinanau ma tuinanau."
Manatua le faʻafia ona toe faia le tuinanau.
Roma 13: 14 faʻaaoga i lenei auala. "Ia ofu i le Alii o Iesu Keriso ma ia le saunia se mea mo le tino, e faataunuu ai ona tuʻinanau." O lenei mea o loo faaputuputuina.
O le ki o le tetee atu i tuʻinanau muamua (tuinanau) ma tuu i luga (fualaau o le Agaga), poʻo le tuʻuina i luga o le mea mulimuli ma o le ae le faʻatagaina muamua.
O se folafolaga lenei. Afai tatou te savavali i le alofa, onosai ma le amio pulea, faʻapefea ona tatou ita, fasioti tagata, gaoi, ita pe faʻalumaina.
E pei lava ona faamuamua e Iesu Lona Tama ma faia le finagalo o le Tama, e tatau foi ia i tatou.
Fai mai le Efeso 4: 31 & 32, tiaʻi le le fiafia, ita ma le ita ma le taufaaleaga; ma ia agalelei, agamalu ma lotofaamagalo. Ua faaliliuina saʻo, Efeso 5:18 fai mai “ia faatumuina outou i le Agaga. O se taumafaiga faifai pea lenei.
O se failauga na ou faalogo muamua i ai, "O le alofa o se mea e te faia."
O se faʻataʻitaʻiga lelei o le alofa o le ai ai pe a i ai se tasi e te le fiafia i ai, o le e te ita i ai, faia se mea agalelei ma agalelei mo i latou nai lo le faʻaalia o lou ita.
Tatalo mo i latou.
O le mea moni o le mataupu faavae o loʻo i totonu o le Mataio 5: 44 lea e fai mai ai "tatalo mo i latou oe faʻafefeina oe."
Faatasi ai ma le mana ma le fesoasoani a le Atua, o le alofa e suia ma suia ai lou ita agasala.
Taumafai, fai mai le Atua afai tatou te savavali i le malamalama, i le alofa ma i le Agaga (e le mafai ona vavalalata) o le a tupu.
Galatia 5: 16. E mafaia e le Atua.
2 Peter 5: 8-9 ua fai mai, "Ia e mataala, mataala (i luga o le mataala), o loo osofaia oe e le fili o le tiapolo, saili po o ai na te 'aina."
James 4: 7 fai mai "tetee i le tiapolo ma o le a sola ese mai ia te oe."
Fuaiupu 10 o le Atua lava Ia o le a faaatoatoaina, faamalosi, faamautu, faatuina ma faamautu oe. "
James 1: 2-4 fai mai "mafaufau i le fiafiaga uma pe a feagai ma tofotofoga (faaosoosoga faʻaosoosoga eseese) o le iloa e maua ai le onosaʻi (onosaʻi) ma tuʻuina le tumau i lana galuega atoatoa, ina ia atoatoa oe ma atoatoa, leai se mea."
Ua faatagaina i tatou e le Atua ina ia tofotofoina, tofotofoina ma tofotofoina e faatupuina le onosai ma le tumau ma le atoatoa ia i tatou, ae e tatau ona tatou teenaina ma tuu ai e galue ai le finagalo o le Atua io tatou olaga.
Efeso 5: 1-3 ua faapea mai, "O le mea lea ia outou faaaʻoaʻo ai i le Atua, pei o fanau pele, ma savavali i le alofa, pei ona alofa foi Keriso ia te outou, ma tuuina mai o Ia lava mo i tatou, o se taulaga ma se taulaga i le Atua o se manogi manogi.
Ae o le ola le mama po o soo se mea le mama po o le matapeʻapeʻa e le tatau ona taʻua i totonu ia te oe, e pei ona tatau i le au paia. "
Iakopo 1: 12 & 13 “Amuia le tagata e onosai i lalo o tofotofoga; aua a maeʻa ona faʻamaonia o ia, o le a ia mauaina le pale o le ola na folafolaina e le Aliʻi ia i latou e alolofa ia te Ia. Aua neʻi fai atu se tasi pe a faʻaosoosoina o ia, "Ua faʻaosoosoina aʻu e le Atua"; aua e le faʻaosoosoina le Atua e le leaga, na te le faʻaosooso foi i se tasi. ”
O LE FAAMASINOGA O LE FAAMASINOGA?
Ua fesili mai se tasi, "Pe o le faaosoosoga ea e agasala ai." O le tali puupuu o le "leai."
O le faataitaiga sili lava o Iesu.
Ua taʻu mai i tusitusiga paia o Iesu o le Tamai Mamoe atoatoa a le Atua, o le taulaga atoatoa, e aunoa ma le agasala. O Peter 1: O 19 o loo tautala e uiga ia te Ia o "se tamai mamoe e leai sona pona po o se faaletonu."
Fai mai 4: "Auā e leai so tatou ositaulaga sili e le mafai ona faʻafefe atu io tatou vaivaiga, ae o loʻo i ai se tasi na faaosoosoina i soo se auala, e pei lava ona tatou i ai - ae leai se agasala."
I le Kenese e uiga i le agasala a Atamu ma Eva, ua tatou vaaia Eva na faaseseina ma faaosoosoina e le usitai i le Atua, ae e ui ina sa ia faalogo ma mafaufau i ai, e lei agasala foi o ia po o Atamu seia latou aai i le fua o le Laau o le Poto Lelei ma Le Leaga.
I Timothy 2: 14 (NKJB) na faapea mai, "Ma e leʻi faaseseina Atamu, ao le fafine ua faaseseina ua pa'ū i le solitulafono."
Fai mai le Iakopo 1: 14 & 15 "ae e taʻitasi le tagata ona faʻaosoosoina, pe a faʻaosoina ma faʻasesēina e lona lava manaʻoga leaga. Ma, a uma ona to le tuʻinanau, ona fānau mai le agasala; a matua le agasala, ona fanaua mai ai lea o le oti. ”
O lea, e leai, o le faaosoosoina e le o le agasala, e tupu le agasala pe a e galue i le faaosoosoga.
Pe e Sese le faia o Feusuaiga i fafo atu o le Faaipoipoga?
Fai mai 13: 4, "o le faaipoipoga e tatau ona faamamaluina e tagata uma ma o le moega o le faaipoipoga e mama, aua o le a faʻamasinoina e le Atua le mulilua ma le faitaʻaga uma."
O le upu faaliliuina "amioga le mama" o lona uiga o soo se feusuaiga e ese mai le tasi i le va o se alii ma se tamaitai ua faaipoipo le tasi i le isi. O loʻo faʻaaoga i le Tesalonia 4: 3-8 "O le finagalo o le Atua ia faapaia outou: ia aloese mai le faitaaga; e tatau ia te outou taitoatasi ona aoao e pulea lona lava tino i se auala paia ma mamalu, ae le o le tuinanau tuinanau e pei o tagata faapaupau, oe le iloa le Atua; ma i lenei mataupu e leai se tasi e tatau ona sese i lona uso pe faʻaaogaina foi o ia.
O le a faasalaina e le Alii tagata mo agasala uma faapena, e pei ona uma ona tatou taʻu atu ma lapataia oe. Auā e leʻi valaʻau mai le Atua 'iā te i tatou e leaga, a ia tatou ola i le ola paʻia. O le mea lea, o lē e teena lenei faʻatonuga, e le teenaina le tagata ae o le Atua, o le na te foaʻiina mai ia te oe lona Agaga Paia. "
Pe o le Fausiaina o le Masturbation o se Agasala ma E Faʻapefea Ona Ou Faʻasalaga?
Mataio 7: 17 & 18 “E faʻapena foi laʻau lelei uma e fua mai i fua lelei, a o le laʻau leaga e fua mai i fua leaga. O le laau lelei e le mafai ona fua mai i fua leaga, ma o le laau leaga e le mafai ona fua mai i fua lelei. ” Ou te iloa o le anotusi o lenei o loo talanoa e uiga i perofeta pepelo, ae o le mataupu faavae e foliga mai e faaaoga. E mafai ona e iloa pe o se mea e lelei pe leaga i le fua, o iʻuga, o le faia. O a ni iʻuga o le taaloalo i totoga?
E mimilo ai le fuafuaga a le Atua mo feusuaiga i le faʻaipoipoga. O feusuaiga i le faʻaipoipoga e le mo na o le foafoaina o fanau, na foafoaina e le Atua ia avea ma se mea sili ona manaia e fusia faʻatasi ai le tane ma le ava. A oʻo le aliʻi poʻo le fafine i le tumutumuga, o le aofai o vailaʻau e faʻasaʻolotoina i le faiʻai fausiaina se lagona o le fiafia, malologa ma le soifua manuia. O se tasi o ia mea o le chemie o le opiod, e tai tutusa lava ma le mafuaʻaga o le opium. E le gata ina maua mai ai le tele o lagona fiafia, ae pei o opiod uma, e faʻatupuina ai foi se manaʻoga malosi e toe fai le mea na tupu. O lona uiga, o feusuaiga e faʻatamaʻi. Ole mea lea e matua faigata ai lava i tagata faʻataʻitaʻi ona lafoa le faʻamalosi poʻo le faʻasotoma, latou te fai ma mausa le osooso o latou mafaufau i taimi uma latou te toe faia ai a latou amioga leaga. Mulimuli ane, ua avea faigata, pe a le mafai, mo i latou e matua fiafia i soʻo se isi lava ituaiga o feusuaʻiga aafiaga.
O le masturbation e maua ai le faʻamaʻi faʻamaʻi tutusa i totonu o le faiʻai e pei o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga poʻo le faʻatagaina po o le faʻalavelave. O se tulaga mama atoatoa faaletino e aunoa ma le lagona lelei i manaoga faalelagona o se isi tagata e matua taua tele i le feusuaiga faaleulugalii. O le tagata e masturbates e faʻasao faʻafeusuaiga e aunoa ma le galue malosi o le fausiaina o se fegalegaleaiga alofa ma o latou taitoalua. Afai latou te masturbate pe a uma ona matamata i ponokalafi, latou te iloa le mea o latou manaʻoga feusuaiga o se mea e faaaoga mo le faamalieina, ae le o se tagata moni na faia i le faatusa o le Atua o lē e tatau ona tausia ma le faʻaaloalo. Ma e ui lava e le tupu i tulaga uma lava, o le masturbation e mafai ona avea ma se sao vave mo manaoga tau feusuaiga e le manaomia ai le galue malosi o le fausiaina o se mafutaga patino ma le isi itupa, ma e mafai ona sili atu ona manaomia i le tagata e masturbates nai lo le feusuaiga. Ma e pei foi ona faia i le fausua o feusuaiga, e mafai ona avea ma vaisu e faapea o le feusuaiga e le o toe manaomia. E mafai foi e le masturbation ona faafaigofieina ai alii ma tamaitai ona aafia i feusuaiga e tutusa ma feusuaiga pe afai o le aafiaga tau feusuaʻiga e toalua tagata e fafaguina e le tasi le isi.
I le aotelega o lenei mea, na foafoaina e le Atua tane ma fafine o ni tagata feusuaiga o latou manaoga tau feusuaiga e tatau ona ausia i le faaipoipoga. O isi feusuaiga uma i fafo atu o le faaipoipoga ua manino le taʻusalaina i Tusitusiga Paia, ma e ui lava e le o manino le taʻusalaina o le masturbation, ae ua lava naua taunuuga le mafua ai alii ma tamaitai oe mananao e faafiafia le Atua ma e mananao ia i ai se Atua e faamamaluina le faaipoipoga e aloese ai.
O le fesili e sosoʻo pe faʻafefea e se tagata ua fai ma ona mausa le faʻaosofia o le gaʻo ona tuʻu saoloto mai ia. E manaʻomia ona fai atu i luma afai o lenei o se umi tu masani e mafai ona matua faigata ona motusia. O le laʻasaga muamua o le faʻatonuina lea o le Atua i ou itu ma le Agaga Paia e galue i totonu ia te oe e faʻamutaina lenei amioga. I nisi upu, e tatau ona e sefe. O le olataga e sau mai le talitonu i le Tala Lelei. I Korinito 15: 2-4 fai mai, O lenei tala lelei ua faʻaolaina ai outou… Mo mea na ou mauaina na ou tuʻuina atu ia te outou e avea ma mea taua muamua: na maliu Keriso mo a tatou agasala e tusa ma Tusitusiga Paia, na tanu o ia, na toe tu mai o ia. i le aso tolu e tusa ma Tusitusiga Paia. ” E tatau ona e taʻutino na e agasala, taʻu i le Atua e te talitonu i le Talalelei, ma ole atu ia te Ia e faʻamagalo oe faʻavae i luga o le mea moni na totogi e Iesu au agasala ina ua Ia maliu i luga o le satauro. Afai e malamalama le tagata i le feʻau o le faʻaaliga na faʻaalia i le Tusi Paia, na te iloa o le ole atu i le Atua e laveaʻi o ia, o lona uiga ole ole atu lea i le Atua e faia ni mea se tolu: ia laveaʻi o ia mai le faʻavavau iuga o le agasala (faavavau i Seoli), ina ia laveaʻi ia te ia mai le pologa e agasala ai i lenei olaga, ma ave o ia i le lagi pe a oti o ia i le mea o le a laveaʻiina ai o ia mai lava le agasala.
O le faʻaolaina mai le malosi o le agasala o se matua taua mataupu e malamalama ai. Kalatia 2:20 ma le Roma 6: 1-14, faʻatasi ai ma isi Mau, o loʻo aʻoaʻo mai ai ua tuʻuina i tatou ia Keriso pe a tatou talia o Ia o lo tatou Faʻaola, ma o se vaega o lena mea, o lo tatou faʻasatauroina faʻatasi ma Ia ma le malosi o le agasala. e taofi tatou ua malepe. E le o lona uiga ua otometi ona tatou saʻoloto mai masaniga agasala uma, ae ua tatou maua nei le malosi e tuʻu saoloto ai e ala i le mana o le Agaga Paia galue i totonu ia i tatou. Afai tatou te ola pea i le agasala, e mafua ona tatou te le i faʻaogaina mea uma na foaʻi mai e le Atua ia tatou ina ia tatou saoloto. 2 Peter 1: 3 (NIV) fai mai, "Lona mana paia ua foaʻi mai ia i tatou mea uma tatou manaʻomia mo le amio Atua e ala i lo tatou iloa o ia na valaʻauina i tatou i lona lava mamalu ma le lelei."
O se vaega taua o lenei faiga o loʻo taua ile Kalatia 5: 16 & 17. Fai mai, "O lea ou te fai atu ai, savali i le Agaga, ma o le ae le faʻamalieina manaʻoga o le tino. Aua o le tino e manao i le mea e feteenai ma le Agaga, ma le agaga i le mea e feteenai ma le tino. O loʻo feteʻenaʻi le tasi ma le isi, ina ia aua neʻi oulua faia se mea e te manaʻo ai. ” Matau e le o fai mai e le mafai e le tino ona faia le mea e manaʻo i ai. E le o taʻua foi e le mafai e le Agaga Paia ona faia le mea e finagalo i ai. Fai mai E LE mafai ona e faia soʻo se mea e te manaʻo ai. Tele o tagata ua talia Iesu Keriso e fai ma latou Faʻaola e iai a latou agasala e mananaʻo ai e tuʻoloto mai. Tele o latou i ai foi agasala latou te le o iloa pe latou te le o sauni foi e faʻavaivai. O le mea e le mafai ona e faia pe a maeʻa ona talia Iesu Keriso e avea ma ou Faʻaola o le faʻamoemoe i le Agaga Paʻia e avatua ia te oe le mana e tuʻu saoloto ai mai agasala e te manaʻo e tuʻoloto mai ai a o e tumau pea i agasala e te manaʻo e taofi mau ai.
Sa i ai se tamaloa na taʻu mai ia te aʻu i se tasi taimi o le a ia lafoaia le faaKerisiano aua sa ia aioi atu i le Atua mo le tele o tausaga e fesoasoani ia te ia e faasaoloto mai lana vaisu o le ava malosi. Sa ou fesili ia te ia pe o faia pea feusuaiga ma lana uo teine. Ina ua ia fai mai, "Ioe," na ou fai atu, "O lea ua e fai atu i le Agaga Paia e tuua na o oe ao e agasala i lena auala, a o fai atu ia te ia e tuu atu ia te oe le mana e alu ese ai mai lou tagofia o le ava malosi. E le aoga lena mea. ” O le a tuʻuina e le Atua i tatou i nisi taimi e nofo pologa i le agasala e tasi aua tatou te le mananaʻo e tuʻu se isi agasala. Afai e te manaʻo i le mana o le Agaga Paʻia, e tatau ona e faʻatauaina i luga o tuutuuga a le Atua.
Afai la e te masani ma tuʻi i le masani ai ma manaʻo e taofi, ma fesili ia Iesu Keriso e avea ma ou Faʻaola, o le isi laʻasaga o le taʻu i le Atua e te manaʻo e usitaʻi i mea uma e taʻu mai e le Agaga Paʻia e te faia ma e te manaʻo foʻi e taʻu mai e le Atua agasala. E sili lona popole i lou olaga. I loʻu poto masani, e masani ona sili atu le popole o le Atua i agasala ou te le o amanaʻia, nai lo Lona popole i agasala o loʻo ou popole i ai. I le tautala faʻataʻitaʻi, o lona uiga o le ole atu ma le faamaoni i le Atua e faʻaali atu ia te oe ni agasala le taʻutaʻuina i lou olaga ona taʻu atu lea i aso uma i le Agaga Paʻia o le a e usitaʻi i mea uma na Ia fetalai mai ia e faia i le aso atoa ma le afiafi. O le folafolaga i le Kalatia 5:16 e moni, "savali i le Agaga ona e le faamalieina ai tuʻinanau o le tino."
O le manumalo i luga o se mea e pipii e pei o le masani ai o le faʻaaogaina masani e ono manaʻomia ai le taimi. E mafai ona e fiu ese ma toe faʻafefeteina. I John 1: Ua fai mai 9 afai e te taʻutino atu lou le usitai i le Atua o le a Ia faamagaloina oe ma faamamaina oe mai amioletonu uma. Afai e te faia le tautinoga e taʻutaʻu atu lau agasala i le taimi lava e te le manuia ai, o le a avea ma se malosi malosi. O le vavalalata i le toilalo o le taʻutaʻu atu o sau, o le latalata atili lea o oe i le manumalo. Mulimuli ane, o le ae maua oe lava taʻutaʻu atu le manao agasala i le Atua ae e te lei agasala ma ole atu i le Atua mo lana fesoasoani e usitai ia te Ia. A tupu lena mea e te latalata tele i le manumalo.
Afai o loʻo e tauivi pea, e tasi lava le mea e aoga tele. Fai mai le Iakopo 5: 16, "O lea ia taʻutaʻu atu au agasala o le tasi i le tasi ma tatalo mo le tasi ma le isi ina ia faamaloloina oe. O le tatalo a le tagata amiotonu e malosi ma aoga. ” O se agasala e le faalauaiteleina e pei o le taaloalo i totogasā e le tatau ona taʻutaʻu masani i se vaega o aliʻi ma fafine, peitaʻi o le sailia o se tagata e toʻatasi poʻo ni tagata o le itupa e tasi o le a latou tali atu ia te oe e ono fesoasoani tele. E tatau ona avea i latou ma ni tagata matutua Kerisiano o loʻo popole tele mo oe ma o loʻo naunau e tuʻuina soo mai ia te oe ni fesili faigata e uiga i mea o loʻo e faia. O le iloaina o se uo Kerisiano o le a tilotilo atu ia te oe i ou mata ma fesili pe na e toilalo i lenei eria mafai ona avea o se sili lelei lagona faʻaosofia e faia le mea saʻo i taimi uma.
O le manumalo i lenei eria e mafai ona faigata ae mautinoa e mafai. Talosia ia faamanuia oe e le Atua ao e saili e usitai ia te Ia.
Mata e Faamagalo e le Atua Agasala Mataga?
E i ai la tatou lava vaai faaletagata i le mea o le "tele" agasala, ae ou te manatu o la tatou vaai atonu e ese mai le Atua. Pau lava le auala e faʻamagaloina ai tatou mai soo se agasala, o le maliu lea o le Aliʻi o Iesu, na totogi ai a tatou agasala. Kolose 2: 13 & 14 fai mai, "Ma o oe, na oti i au agasala ma le le peritomeina o ou tino na Ia faaolaina faatasi ma Ia, ua faamagaloina oe UMA solitulafono; O le soloiesea o le tusilima o sauniga sa faasaga ia tatou, ma aveese mai le ala, tutuʻi i le satauro. " E leai se faʻamagaloga o agasala e aunoa ma le maliu o Keriso. Tagaʻi i le Mataio 1:21. Kolose 1:14 fai mai, "O ia ua tatou togiola ai i Lona toto, o le faamagaloina o agasala. Tagaʻi foʻi i le Eperu 9:22.
Pau lava le "agasala" o le a faʻasalaina i tatou ma taofia ai tatou mai le faʻamagaloga a le Atua o le le talitonu, teʻena ma le le talitonu ia Iesu o lo tatou Faʻaola. Ioane 3:18 ma le 36: "O le e talitonu ia te Ia e le faasalaina; aʻo le le faʻatuatua, ua uma ona faasalaina, aua na ia le talitonu i le igoa o le Alo e toʻatasi o le Atua… "ma le fuaiupu 36" O ia o le e le talitonu i le Alo, o le a le vaai i le ola; a o le toasa o le Atua e tumau ia te ia. ” Ua taʻua i le Eperu 4: 2, "Aua na folafolaina le tala lelei ia te i tatou, e pei foi o latou; a ua folafola le Upu e le aoga ia te i latou, ina ua le filogia ma le faatuatua ia te i latou na faalogo i ai."
Afai o oe o se tagata talitonu, o Iesu o lo tatou Fautua, tumau i taimi uma i luma o le Tama fautua mo i tatou ma tatou tatau ona o mai i le Atua ma taʻutaʻu atu a tatou agasala ia te Ia. Afai tatou te agasala, e oʻo lava i agasala tetele, o loʻo taʻu mai ia i tatou e le Ioane I: 9 e faapea: "Afai tatou te taʻutaʻu atu a tatou agasala, e faamaoni ma amiotonu o Ia e faʻamagaloina a tatou agasala ma faʻamamaina i tatou mai amioletonu uma." O le a ia faʻamagaloina i tatou, peitaʻi e faʻatagaina i tatou e le Atua ona o a tatou agasala. O nisi nei o faʻataʻitaʻiga o tagata na agasala ma le le fiafia:
# 1. TAVITA. I a matou tulaga masani, masalo o Tavita o le sili solitulafono. E mautinoa tatou te manatu i agasala a Tavita e telē. Na mulilua Tavita, ona ia fasiotia loa lea o Uria e ufiufi lana agasala. Ae, na faamagaloina o ia e le Atua. Faitau le Salamo 51: 1-15, aemaise le fuaiupu e 7 o loʻo ia faapea mai ai, "mulumulu ia aʻu ona ou paʻepaʻe ai lea i le kiona." Vaʻai foʻi i le Salamo 32. I lana talanoa e uiga ia te ia lava na ia fai mai ai i le Salamo 103: 3, "O Ia na te faʻamagaloina au amioletonu uma." Fai mai le Salamo 103: 12, “E pei ona mamao o le sasaʻe ma sisifo, e faapea foi ona Ia aveʻesea a tatou solitulafono mai ia i tatou.
Faitau le 2 Samuelu mataupu e 12 lea na faʻafesagaʻi ai e le perofeta o Natano Tavita ma Tavita faapea, "Ua ou agasala ia Ieova." Ona taʻu atu lea e Natano ia te ia i le fuaiupu 14, "Ua aveʻeseina foi e le Alii au agasala…" Ae ia e manatua, na faasalaina Tavita e le Atua mo na agasala i lona olaga.
- Na oti lona atalii.
- Na puapuagatia o ia i le pelu i taua.
- Na sau ia te ia le leaga mai lona lava fale. Faitau le 2 Samuelu mataupu 12-18.
# 2. MOSESE: I le toʻatele, o agasala a Mose e foliga mai e faatauvaa pe a faʻatusatusa i agasala a Tavita, peitaʻi i le Atua e tetele na. O lona olaga o loʻo manino taʻua i Tusitusiga Paia, e pei foi o lana agasala. Muamua, e tatau ona tatou malamalama i le "Laueleele Folafolaina" - Kanana. Na ita tele le Atua i le agasala a le le usiusitaʻi o Mose, le toʻatamaʻi o Mose i tagata o le Atua ma lona faʻailoaina sese o le amio a le Atua ma le le lava o le faʻatuatua o Mose, na Ia le faʻatagaina ai ona ulufale i le "Nuu Folafolaina" o Kanana.
E toʻatele tagata talitonu e malamalama ma faʻasino i le "Laueleele Folafolaina" o se ata o le lagi, poʻo le ola e faʻavavau ma Keriso. E le o le tulaga lea. Oe tatau faitau le Eperu mataupu 3 & 4 ia malamalama ai i lenei. O loʻo aʻoaʻo mai ai o le ata o le malologa a le Atua mo Ona tagata - o le ola faʻatuatua ma le manumalo ma le ola tele o loʻo ia faʻasino i Tusitusiga Paia, i lo tatou olaga faitino. I le Ioane 10:10 Na fetalai Iesu, "Ua ou sau ina ia latou maua le ola ma ia latou maua atili ai." Afai o se ata o le lagi, aisea la na faʻaali ai Mose ma Elia mai le lagi e tutu faʻatasi ma Iesu i luga o le Mauga o Liua (Mataio 17: 1-9)? E leʻi leiloa le faaolataga a Mose.
I le Eperu mataupu 3 & 4 na taʻua ai e le tusitala le fouvalega o Isaraelu ma le le talitonu i le vao ma fai mai le Atua e le ulufale le augatupulaga atoa i Lona malologa, le "Nuu Folafolaina" (Eperu 3:11). Na ia faʻasalaina i latou na mulimuli i sipai e toasefulu na latou aumaia tala le lelei o le laueleele ma faʻavaivaia tagata mai le faʻatuatuaina o le Atua. Eperu 3: 18 & 19 fai mai latou le mafai ona ulufale atu i Lona malologa ona o le le talitonu. Fuaiʻupu 12 & 13 fai mai e tatau ona tatou faʻamalosiau, ae le o le faʻavaivaia, o isi e faʻatuatua i le Atua.
O Kanana o le laueleele na folafolaina ia Aperaamo (Kenese 12:17). O le "Laueleele Folafolaina" o le laueleele o le "susu ma le meli" (tele), lea o le a maua ai ei latou se olaga tumu i mea uma latou te manaʻomia mo se olaga faʻamalieina: filemu ma le tamaoaiga i lenei olaga faaletino. O se ata o le ola tele o loʻo tuʻuina atu e Iesu ia i latou e faʻatuatua ia te ia i lo latou olaga iinei i le lalolagi, o lona uiga, o le malologa a le Atua o loʻo taʻua i le Eperu poʻo le 2 Peteru 1: 3, mea uma tatou te manaʻomia (i lenei olaga) mo " olaga ma le amioatua. ” O le malologa ma le filemu mai a tatou taumafaiga uma ma tauiviga ma malologa i uma o le alofa o le Atua ma sauniuniga mo tatou.
Lenei faʻapefea ona le faʻamalieina e Mose le Atua. Na ia le toe talitonu ae alu loa e fai mea i lana ia lava loto. Faitau le Teuteronome 32: 48-52. Fai mai le fuaiʻupu 51, "Ona o outou uma na solia e aʻu luma o le fanauga a Isaraelu i le vai o Meripa Kadesh i le vao o Tisina, aua na outou le tausia loʻu paia i totonu o le fanauga a Isaraelu." O le a la le agasala na mafua ai ona faasalaina o ia e leiloa le mea na ia faaaluina lona olaga faalelalolagi "galue mo" - ulufale atu i le laueleele matagofie ma fua o Kanana iinei i le lalolagi? Ina ia malamalama i lenei mea, Faitau le Esoto 17: 1-6. Numera 20: 2-13; Teuteronome 32: 48-52 ma le mataupu 33 ma le Numera 33:14, 36 & 37.
O Mose o le taitai o le fanauga a Isaraelu ina ua uma ona latou laveaʻiina mai Aikupito ma sa latou faimalaga i le toafa. Sa i ai laiti ma i nisi nofoaga e leai se vai. Sa manaʻomia Mose e mulimuli i faʻatonuga a le Atua; Na finagalo le Atua e aʻoaʻo Ona tagata ina ia latou talitonuina o Ia. E tusa ai ma le Numera mataupu 33, e iai lua mea na tutupu na faia ai e le Atua se vavega e avane ai le vai mai le Papa. Ia manatua le mea lea, o le mea lenei e faatatau i le “Papa.” I le Teuteronome 32: 3 & 4 (ae faitau atoa le mataupu), vaega o le Pese a Mose, o lenei folafolaga e faia e le gata ia Isaraelu ae i le "lalolagi" (i tagata uma), e uiga i le silisili ese ma le mamalu o le Atua. O le galuega lea a Mose aʻo ia taʻitaʻia Isaraelu. Fai mai Mose, “Ou te folafolaina le igoa o le Alii. Ia outou vivii atu i le silisili ese o lo tatou Atua! O IA LAVA LE ROCK, Ana galuega o atoatoa, ma uma E saʻo Ona ala, o le Atua faʻamaoni e na te le faia se mea sese, e saʻo ma amiotonu o Ia. ” O lana galuega o le fai ma sui o le Atua: silisili, saʻo, faamaoni, lelei ma paia, i Ona tagata.
O le mea lea na tupu. O le mea muamua na tupu e faatatau i le “Papa” na tupu e pei ona vaaia i le Numera mataupu 33:14 ma le Esoto 17: 1-6 i Rephidim. Sa muimui Isaraelu ia Mose ona ua leai se vai. Sa taʻu atu e le Atua ia Mose e ave lona tootoo ma alu i le papa o le a tu ai le Atua i ona luma. Sa ia fai atu ia Mose e ta le papa. Na faia e Mose lea mea ma na tafe mai le vai mai le Papa mo tagata.
O le mea lona lua na tupu (ia manatua, o Mose na faʻamoemoe e mulimuli i faʻatonuga a le Atua), na mulimuli ane i Katesa (Numera 33: 36 & 37). Lea e eseʻese faatonuga a le Atua. Tagaʻi i le Numera 20: 2-13. 'Ua toe muimui foʻi le fānauga a Isaraelu' iā Mose, 'ona sa leai se vai; toe alu Mose i le Atua mo le faʻasino. Na fai atu le Atua ia te ia e ave le tootoo, ae fai atu, "faapotopoto faatasi le potopotoga" ma "tautala i le papa io latou luma. ” Nai lo lea, sa saua lava Mose i tagata. Fai mai, "Ona sisii lea i luga o le lima o Mose ma fasi le papa i lona toʻotoʻo." Na faapena ona ia le usitaia se poloaʻiga tuusaʻo mai le Atua ia "tautala i le Papa. ” O lea ua matou iloa o le ami, pe afai o oe i lalo o se taʻitaʻi, e te le solia se faʻatonuga tuusaʻo tusa lava pe e te le malamalama atoa. E te usitaʻia. Ona taʻu atu lea e le Atua ia Mose lana solitulafono ma lona iʻuga i le fuaiupu 12: “A ua fetalai mai le Alii ia Mose ma Arona, 'Aua e te leʻi faʻalagolago ia te aʻu lava ia mamalu O aʻu o paʻia i luma o le fanauga a Isaraelu, O le a outou le aumaia nei tagata i totonu o le fanua Ou te avatu ia i latou. ' "Lua agasala o loʻo taʻua: le le talitonu (i le Atua ma Lana faʻatonuga) ma le amanaʻiaina o Ia, ma le taʻufaʻatauvaaina le Atua i luma o tagata o le Atua, na latou pule i ai. Fai mai le Atua i le Eperu 11: 6 a aunoa ma le faʻatuatua e le mafai ona faʻafiafia le Atua. Na manaʻo le Atua ia Mose e faʻataʻitaʻia lenei faʻatuatua ia Isaraelu. O lenei toilalo o le a matua tiga lava o se taʻitaʻi o soʻo se ituaiga, e pei o i se ami. O le taʻitaʻi e tele lona tiute. Afai tatou te manaʻomia le taʻitaʻiga ia maua le aloaʻia ma tulaga, ia tuʻu i luga o se faʻavae, pe ia maua le paoa, tatou te sailia mo uma sese mafuaʻaga. Mareko 10: 41-45 aumaia ia i tatou le "tulafono" o le taʻitaʻiga: leai se tasi e tatau ona avea ma pule. O loʻo talanoa Iesu e uiga i taʻitaʻi o le lalolagi, ma fai atu i o latou taʻitaʻi "Pule ia ia te i latou" (fuaiupu 42), ona ia fetalai atu lea, "E leai se mea faapena ia outou ae ai se manaʻo e fia sili ia te outou, e fai ia ma a outou auauna. ... aua foi o le Atalii o le Tagata e leʻi sau ia ina ia auauna mai tagata ia te ia, ae ia auauna atu… "Luka 12:48 fai mai," Mai i latou uma oe ua tuu atu i ai le tele, o le a tele Fesili atu. ” Ua taʻu mai ia i tatou i le I Peteru 5: 3 o taitai e le tatau ona "pule i latou ua tuu atu ia te oe, ae ia avea ma faaaʻoaʻo i le lafu."
Afai o le taʻitaʻiga a Mose, o le faʻatonuina o latou ia malamalama i le Atua ma Lona mamalu ma le paia sa leʻi lava, ma le le usitaʻi i se Atua silisili sa leʻi lava e taʻuamiotonuina ai lana faʻasalaga, ona vaʻai foʻi lea i le Salamo 106: 32 & 33 o loʻo talanoa i lona ita ina fai mai na mafua ai ona "tautala tautala vave" Isaraelu, ma mafua ai ona oso le ita.
Ma le isi, seʻi o tatou vaʻai i le papa. Ua tatou vaaia na iloa e Mose le Atua o le "Papa." I le Feagaiga Tuai, ma le Feagaiga Fou, o le Atua e taua o le Papa. Vaai 2 Samuelu 22:47; Salamo 89:26; Salamo 18:46 ma le Salamo 62: 7. O le Papa o se autu autu i le Pese a Mose (Teuteronome mataupu 32). I le fuaiupu 4 O le Atua o le Papa. I le fuaiupu 15 na latou teʻena le Papa, lo latou Faʻaola. I le fuaiupu 18, na latou tuʻulafoaʻia le Papa. I le fuaiupu 30, ua taʻua le Atua o lo latou Papa. I le fuaiupu 31 fai mai, "o latou papa e le pei o le tatou Papa" - ma Isaraelu fili iloa ai. I fuaiupu 37 & 38 tatou te faitau ai, "O fea o latou atua, le papa na latou sulufaʻi i ai?" O le Papa e sili, pe a faatusatusa i isi atua uma.
Tagaʻi i le I Korinito 10: 4. O loʻo talanoa e uiga i le tala i le Feagaiga Tuai o Isaraelu ma le papa. Fai mai ma le manino, "Na latou inu uma i le vai inu lava e tasi aua na latou feinu mai le papa faʻaleagaga; ma o le papa o Keriso. ” I le Feagaiga Tuai o loʻo taʻua le Atua o le Papa o le Faʻaola (Keriso). E le o manino pe o le a le tele o le malamalama o Mose o le lumanaʻi Faʻaola o le Papa lea we iloa pei o le mea moni, ae ui i lea e manino lava na ia iloaina le Atua o le Papa aua na ia fai mai i le tele o taimi i le Pese a Mose i le Teuteronome 32: 4, "O IA O LE PAPA" ma malamalama Na alu o ia ma i latou ma o Ia o le Papa o le Olataga . E le o manino pe na ia malamalama i le taua uma ae tusa lava pe na te le manaʻomia mo ia ma i tatou uma o tagata o le Atua e usitaʻi tusa lava pe tatou te le malamalama uma i ai; ia “talitonu ma usitai.”
E i ai foi nisi e manatu e alu mamao lava nai lo le mea na faia ai le Papa o se faatusa o Keriso, ma Lona laveaina ma totolia mo a tatou amioletonu, Isaia 53: 5 & 8, "Ona o le solitulafono a loʻu nuu na Ia taia ai," ma le "Oe e fai Lona agaga ma taulaga mo agasala. ” O le solitulafono na sau ona na ia faʻaleagaina ma mimilo le ituaiga e ala i le taina faʻalua o le Papa. Ua aʻoaʻo manino mai i tatou e tagata Eperu na puapuagatia Keriso "fa'atasi mo taimi uma ”mo a tatou agasala. Faitau le Eperu 7: 22-10: 18. Matau fuaiupu 10:10 ma le 10:12. Fai mai a latou, "Ua faʻapaʻiaina tatou e le tino o Keriso mo le taimi e tasi," ma "Na ia ofoina atu le taulaga e tasi mo agasala mo taimi uma, ma nofo i le itu taumatau o le Atua." Afai na ta e Mose le Papa ose ata lea o Lona maliu, e manino lava o lona sasaina o le Papa e faalua ona mimilo ese ai le ata e tatau ona maliu Keriso na o le tasi lava e totogi ai a tatou agasala, mo taimi uma. Po o le a lava le mea na malamalama i ai Mose atonu e le o manino ae o le mea lenei e manino:
1). Na agasala Mose i lona le usitaia o poloaʻiga a le Atua, ma na ia aveina mea i ona lava lima.
2). Sa le fiafia le Atua ma tiga.
3). O loʻo taʻua i le Numera 20:12, na te leʻi faʻatuatuaina le Atua, ma faʻaleagaina e tagata lautele Lona paia
i luma o Isaraelu.
4). Sa taʻu atu e le Atua e le faʻatagaina Mose ona ulufale i Kanana.
5). Na faaali o ia ma Iesu i luga o le Mauga o Liua ma na fetalai le Atua e faamaoni o ia i le Eperu 3: 2.
O le le faʻailoaina ma le le migao i le Atua o se agasala matuia ma mamafa, ae na faʻamagaloina o ia e le Atua.
Tatou tuʻu ia Mose ma vaʻai i nai faʻataʻitaʻiga o le "agasala" tele a le Feagaiga Fou. Seʻi tatou vaʻai ia Paulo. Na ia taʻua o ia lava o le tagata agasala silisili. Fai mai le I Timoteo 1: 12-15, "O le upu moni lenei, e tatau foi ona talia o tagata uma, na afio mai Keriso Iesu i le lalolagi e faaola tagata agasala, o ia lea ua sili ai aʻu." 2 Petelu 3: 9 fai mai e le finagalo le Atua ia fano se tasi. O Paul o se faʻataʻitaʻiga sili. I le avea ai ma taʻitaʻi o Isaraelu, ma le poto i Tusitusiga Paia, sa tatau ona ia malamalama poʻo ai Iesu, ae na ia teenaina o Ia, ma faʻasaua tele i latou na talitonu ia Iesu ma na avea ma fesoasoani i le fetogiina o Setefano i maʻa. E ui i lea, na faʻaali Iesu lava ia Paulo, e faʻaali mai o ia e ia ia Paulo e laveaʻi ia te ia. Faitau le Galuega 8: 1-4 ma le Galuega mataupu e 9. O loʻo taua ai na ia "faʻaleaga le ekalesia" ma tuʻuina aliʻi ma fafine i le falepuipui, ma faʻamaonia le fasiotia o le toʻatele; Peitai na faasaoina o ia e le Atua ma avea ai o ia ma faiaʻoga lelei, na ia tusia nisi tusi o le Feagaiga Fou nai lo se isi lava tusitala. O ia o se tala o le le talitonu na faia agasala tetele, ae na aumaia e le Atua ia i le faʻatuatua. Ae o le Roma mataupu e 7 o loʻo taʻu mai ai foi na ia tauivi ma le agasala o se tagata talitonu, peitai na tuu atu e le Atua ia te ia le manumalo (Roma 7: 24-28). Ou te fia taʻua foi Peter. Na valaauina o ia e Iesu e mulimuli ia te Ia lava ma avea ma soo ma na ia taʻutaʻu atu o ai Iesu (Vaai Mareko 8:29; Mataio 16: 15-17.) Ae peitai o le naunautai o Peteru na faafitia faatolu Iesu (Mataio 26: 31-36 & 69-75 ). Ina ua iloa e Petelo lona faaletonu, sa alu i fafo ma tagi. Mulimuli ane, ina ua mavae le toetu, sa sailia o ia e Iesu ma fai atu faatolu ia te ia, "Fafaga aʻu mamoe (tamai mamoe)," (Ioane 21: 15-17). Na faia lava e Peteru lena mea, aʻoaʻo ma folafola (vaʻai le Tusi o Galuega) ma tusia le I & 2 Peter ma foaʻi atu lona ola mo Keriso.
Ua tatou iloa mai nei faʻataʻitaʻiga e laveaʻi e le Atua se tasi (Faʻaaliga 22:17), ae Na te faʻamagaloina foi agasala a Ona tagata, e oʻo lava i agasala tetele (I Ioane 1: 9). Fai mai le Eperu 9:12, "… O Lona lava toto na ulu tasi atu ai o Ia i le mea paia, ina ua maua e ia le togiola e faavavau mo tatou." Ua fai mai le Eperu 7: 24 & 25, "aua e tumau pea o Ia… o le mea lea ua mafai ai ona Ia laveaʻi ia latou oʻo atu lava i le Atua e ala ia te Ia, aua o loʻo soifua o Ia e fautua mo i latou."
Ae, ua tatou aʻoaʻoina foi o se "mea mataʻutia le oo atu i aao o le Atua soifua" (Eperu 10:31). I le I Ioane 2: 1 o loʻo fetalai mai ai le Atua, "Ua ou tusi atu lenei mea ia te outou, ina neʻi outou agasala." E finagalo le Atua ia tatou paia. E le tatau ona tatou faʻavalevalea ma mafaufau e mafai ona tatou faia pea le agasala aua e mafai ona faʻamagaloina tatou, aua e mafai ma e masani ona manaʻomia e le Atua i tatou e feagai ma Lana faʻasalaga poʻo faʻaiuga i lenei olaga. E mafai ona e faitau e uiga ia Saulo ma ana agasala e tele i le I Samuelu. Na aveʻesea e le Atua lona malo ma lona ola mai ia te ia. Faitau le I Samuelu mataupu 28-31 ma le Salamo 103: 9-12.
Aua neʻi e manatu māmā i le agasala. Tusa lava pe faʻamagaloina oe e le Atua, Na te mafaia ma masani ona faʻatonuina faʻasalaga poʻo ni faʻaiuga i lenei olaga, mo lo tatou lava lelei. E mautinoa na ia faia lena mea ia Mose, Tavita ma Saulo. Tatou te aʻoaʻo e ala i faʻasaʻoga. E pei foi ona faia e matua tagata mo a latou fanau, e aoai ma faasaʻo e le Atua i tatou mo lo tatou lelei. Faitau le Eperu 12: 4-11, aemaise le fuaiupu ono lea o loʻo faʻapea mai, "MO LATOU E ALU I AI LE ALII AʻOAʻOGA, MA LAVA FESOASOANI I FANAU UMA E Talia." Faitau uma le Eperu mataupu e 10. Faitau foi le tali i le fesili, "Pe e faʻamagalo aʻu e le Atua pe a ou tumau pea i le agasala?"
Faʻamagaloina ea aʻu e le Atua pe a ou faia pea le agasala?
Ua faia e le Atua sauniuniga mo le faʻamagaloga mo tatou uma. Na auina mai e le Atua Lona Alo, o Iesu, e totogi le sala mo a tatou agasala e ala i Lona maliu i luga o le satauro. Fai mai le Roma 6:23, "Aua o le totogi o le agasala o le oti, a o le mea foaʻifuaina mai e le Atua o le ola faavavau lea ia Iesu Keriso lo tatou Alii." A talia e le au le talitonu Keriso ma talitonu na Ia totogiina a latou agasala, e faʻamagaloina i latou mo a latou agasala uma. Kolose 2: 13 fai mai, "Na Ia faʻamagaloina tatou uma a tatou agasala." Fai mai le Salamo 103: 3, o le Atua e na te "faamagaloina au amio leaga uma lava." (Tagaʻii le Efeso 1: 7; Mataio 1:21; Galuega 13:38; 26:18 ma le Eperu 9: 2.) O loʻo faapea mai le Ioane Ioane 2:12, "Ua faamagaloina au agasala ona o Lona suafa." Fai mai le Salamo 103: 12, "E pei ona mamao o le sasaʻe ma sisifo, e faapea lava ona ia aveʻesea a tatou solitulafono mai ia tatou." O le maliu o Keriso e le gata ua aumaia ai ia i tatou le faʻamagaloga o agasala, ae o le folafolaga foi o le OLA E FAʻAVAVAU. Fai mai le Ioane 10:28, "Ou te avatu ia te i latou le ola faavavau, ma e le fano lava i latou." Ioane 3:16 (NASB) fai mai, "Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, na Ia aumaia ai Lona Alo e toʻatasi, o soo se tasi e talitonu ia te Ia e le fano, ae ia e maua le ola faavavau. ”
E amata le ola faavavau pe a e taliaina Iesu. E faavavau, e le muta. Fai mai le Ioane 20:31, "Ua tusia ia mea ia te oe ina ia e talitonu o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua, ma o le talitonu e te maua le ola e ala i Lona Suafa." I le I Ioane 5:13, na fetalai mai ai le Atua ia i tatou, "O nei mea ua ou tusi atu ai ia te outou o e talitonu i le Suafa o le Alo o le Atua ina ia outou iloa ai ua ia te oe le ola faavavau." O loʻo ia i tatou lenei mea o se folafolaga mai le Atua faʻamaoni, E le mafai ona pepelo, na folafolaina ae leʻi amataina le lalolagi (tagai Tito 1: 2.). Matau foi i nei fuaiupu: Roma 8: 25-39 o loʻo faapea mai ai, "e leai se mea e mafai ona vavaeʻeseina i tatou mai le alofa o le Atua," ma le Roma 8: 1 o loʻo faapea mai ai, "O lenei e leai se faʻasalaga ia i latou oe ua ia Keriso Iesu." O lenei faʻasalaga na totogi atoa e Keriso, tasi i taimi uma. Ua taʻua i le Eperu 9:26, "Peitai ua faatasi ona faaali mai o Ia i le iʻuga o augatupulaga, e aveʻesea le agasala i le taulagaina o Ia lava." Ua taʻua i le Eperu 10:10, "Ma o le finagalo lea, ua faapaiaina tatou e ala i le taulaga i le tino o Iesu Keriso." I Tesalonia 5:10 taʻu mai ia i tatou o le a tatou nonofo faatasi ma Ia ma I Tesalonia 4:17 fai mai, "e faapea ona tatou i ai faatasi ma le Alii." Ua tatou iloa foi fai mai le 2 Timoteo 1:12, "Ua ou iloa le ua ou talitonu i ai, ma ua ou mautinoa e mafaia e Ia ona taofia le mea na ou tuʻuina atu ia te ia e oʻo i lena aso."
Ma o le a le mea e tupu pe a tatou toe agasala, aua afai tatou te moni, tatou iloa o tagata talitonu, i latou ua faʻaolaina, mafai ma o loʻo faia pea agasala. I Tusitusiga Paia, i le I Ioane 1: 8-10, e matua manino lava. Fai mai, "Afai tatou te faapea e leai sa tatou agasala, ua tatou faʻaoleoleina i tatou lava," ma, "afai tatou te fai atu tatou te leʻi agasala ua tatou faia o Ia o se pepelo ma Lana upu e le o ia i tatou." Fuaiʻupu 1: 3 ma le 2: 1 o loʻo manino mai o loʻo fetalai o Ia i Lana fanau (Ioane 1: 12 & 13), o tagata talitonu, e le o tagata le faʻaolaina, ma o loʻo Ia fetalai e uiga i le mafuta faʻatasi ma Ia, ae le o le faʻaolaina. Faitau le 1 Ioane 1: 1-2: 1.
Lona maliu faʻamagaloina i tatou ua faʻaolaina e faʻavavau, ae, pe a tatou agasala, ma tatou uma faia, tatou vaʻaia i nei fuaiupu o lo tatou mafuta faʻatasi ma le Tama ua motusia. O lea la tatou mea e fai? Viia le Alii, ua faia foi e le Atua sauniuniga mo lenei foi, o se auala e toefuatai ai la tatou faaaumea. Ua tatou iloa ina ua maliu Iesu mo tatou, na Ia toetu mai foi mai le oti ma ua ola. O Ia o lo tatou ala i le faaaumea. O loʻo fai mai le I Ioane 2: 1b, "… afai e agasala se tasi, e i ai lo tatou fautua i le Tama, o Iesu Keriso le amiotonu." Faitau foi le fuaiupu 2 o fai mai o lenei ona o Lona maliu; o Ia o lo tatou togiola, o la tatou totogi tatau lea mo agasala. Ua taʻua i le Eperu 7:25, "O le mea lea ua mafaia ai e ia ona faaolaina i latou ua oʻo lava, o e o mai i le Atua e ala ia te Ia, aua o loo soifua pea ia e fautua mo i tatou." Na ia fautua mo i tatou i luma o le Tama (Isaia 53:12).
O le tala lelei e oʻo mai ia i tatou i le I Ioane 1: 9 lea o loʻo faapea mai ai, "Afai tatou te taʻutaʻu atu a tatou agasala, e faamaoni o Ia ma le amiotonu na te faʻamagaloina a tatou agasala ma faʻamamaina i tatou mai amioletonu uma." Manatua - o le folafolaga lea a le Atua e le mafai ona pepelo (Tito 1: 2). (Tagaʻi foʻi i le Salamo 32: 1 & 2, o loʻo taʻu mai ai na taʻutino e Tavita lana agasala i le Atua, o le uiga lena o le taʻutaʻu atu.) O le tali la i lau fesili, ioe, o le a faʻamagalo e le Atua i tatou pe a tatou taʻutaʻu atu a tatou agasala i le Atua, pei ona faia e Tavita.
O lenei laʻasaga o le faʻailoa atu o la tatou agasala i le Atua e manaʻomia ona faia i taimi uma e tatau ai, i le taimi lava tatou te iloa ai a tatou mea sese, o taimi uma tatou te agasala ai. E aofia ai ma mafaufauga leaga tatou te mafaufau pea i ai, agasala o le le faia o le mea saʻo, faʻapea foʻi ma gaioiga. E le tatau ona tatou sosola ese mai le Atua ma lalafi e pei ona faia e Atamu ma Eva i le togalaau (Kenese 3:15). Ua tatou vaʻaia o lenei folafolaga o le faʻamamaina oi tatou mai agasala i aso uma e sau ona o le taulaga a lo tatou Aliʻi o Iesu Keriso ma i latou ua toe fanaufouina i le aiga o le Atua (Ioane 1: 12 & 13).
E tele faʻataʻitaʻiga o tagata na agasala ma ua paʻuʻu. Manatua le Roma 3:23 fai mai, "aua ua agasala tagata uma ma ua le ausia le mamalu o le Atua." Na faʻailoa mai foi e le Atua lona alofa, alofa mutimutivale ma le faʻamagaloga mo nei tagata uma. Faitau e uiga ia Elia i le Iakopo 5: 17-20. Ua aʻoaʻo mai le Upu a le Atua, e le faʻafofogaina e le Atua tatou pe a tatou tatalo pe a tatou amanaʻia mea leaga i o tatou loto ma olaga. Fai mai le Isaia 59: 2, "O au agasala ua nana ai Ona fofoga ia te oe, na te le faafofoga ai." Ae o iinei o loʻo ia i tatou ia Elia, o le ua faʻamatalaina o se "tagata o tuʻinanau pei o tatou" (ma agasala ma toilalo). I se mea o le ala atonu na faʻamagaloina o ia e le Atua, aua na mautinoa lava na talia e le Atua ana tatalo.
Vaʻai i tuaʻa o lo tatou faʻatuatua - Aperaamo, Isaako ma Iakopo. E leai seisi e atoatoa, o latou uma na agasala, ae na faʻamagaloina e le Atua. Na latou fausia le malo o le Atua, tagata o le Atua ma na taʻu e le Atua ia Aperaamo o lana fanau o le a manuia ai le lalolagi atoa. O tagata uma na agasala ma faʻaletonu pei o tatou, ae na o mai i le Atua mo le faʻamagaloga ma le Atua faʻamanuiaina i latou.
O le atunuʻu o Isaraelu, o se faʻapotopotoga, sa loto maʻaʻa ma agasala, na faaauau pea ona fouvale i le Atua, ae na te leʻi lafoaʻia lava i latou. Ioe, sa masani ona faʻasalaina i latou, peitaʻi sa sauni pea le Atua e faʻamagalo i latou pe a latou saili ia te Ia mo se faʻamagaloga. Sa ia ma onosaʻi e faʻamagalo soʻo. Silasila i le Isaia 33:24; 40: 2; Ieremia 36: 3; O le Salamo 85: 2 ma le Numera 14:19 o loʻo faʻapea mai, "Faʻamagalo mai, amioletonu a lenei nuu, e tusa ma le tele o lou alofa mutimutivale, ma pei ona e faʻamagaloina lenei nuu, mai Aikupito e oʻo mai i le taimi nei." Tagaʻi foʻi i le Salamo 106: 7 & 8.
Sa tatou talanoa e uiga ia Tavita na mulilua ma fasioti tagata, ae na ia faailoa lana agasala i le Atua ma ua faamagaloina. Na matua faasalaina o ia i le oti o lana tama ae na ia iloa o le a ia vaai i lena tamaititi i le Lagi (Salamo 51; 2 Samuelu 12: 15-23). E oʻo foi ia Mose na le usitaʻi i le Atua ma faasalaina o ia e le Atua i le faasa ona ulufale i Kanana, le laueleele na folafola ia Isaraelu, ae na faamagaloina o ia. Na faaali ane o ia ma Elia mai le lagi i luga o le mauga o liua, ma sa faatasi ma Iesu. O loʻo taʻua uma Mose ma Tavita male au faamaoni ile Eperu 11:32.
E i ai la tatou ata manaia o le faʻamagaloga i le Mataio 18. Na fesili le au soʻo ia Iesu pe toafia latou te faʻamagalo ai ma na fetalai Iesu "70 taimi 7." O lona uiga, "e le mafaitaulia taimi." Afai e fetalai mai le Atua e tatau ona tatou faʻamagaloina 70 taimi 7, e mautinoa tatou te le mafai ona sili atu i Lona alofa ma Lana faʻamagaloga. Na te faʻamagaloina sili atu ile 70 taimi 7 pe a tatou ole atu. Ua ia i tatou Lana folafolaga le masuia e faʻamagalo tatou. Pau lava le mea o le taʻutaʻu atu o a tatou agasala ia te Ia. Na faia e Tavita. Na ia faapea atu i le Atua, “Na o oe lava, ua ou agasala ai, ma ou faia lenei mea leaga i lou tulaga” (Salamo 51: 4).
Fai mai le Isaia 55: 7, “Ia lafoai e le ua amio leaga lona ala, a o le ua amio leaga, lafoai ona manatu. Tuu atu ia e liliu i le Alii, ma o le a Ia alofa mutimutivale ia te ia ma i lo tatou Atua mo ia o le a faamagaloina saoloto. " O loʻo faʻapea mai le 2 Nofoaiga a Tupu 7:14: "Afai e faʻamaulalo loʻu nuʻu ua valaʻauina i loʻu igoa ma tatalo ma saili loʻu mata ma liliu ese mai o latou ala leaga, ona ou faʻalogo ai lea mai le lagi, ma faʻamāgaloina a latou agasala, ma faʻamalolo lo latou laueleele. . ”
O le finagalo o le Atua ia ola ia tatou e mafai ai ona manumalo mai le agasala ma le amio Atua. Fai mai le 2 Korinito 5:21, "Na ia faia o Ia ma agasala, mo i tatou, tatou te leʻi iloa se agasala. ina ia avea i tatou ma amiotonu a le Atua ia te Ia. ” Faitau foi: I Peteru 2:25; I Korinito 1:30 & 31; Efeso 2: 8-10; Filipi 3: 9; I Timoteo 6: 11 & 12 ma le 2 Timoteo 2:22. Manatua, a e faaauau pea i le agasala lou mafutaga ma le Tama ua malepe ma e tatau ona e faʻailoa au mea sese ma toe foʻi i le Tama ma fesili ia te Ia e suia oe. Manatua, e le mafai ona suia oe lava (Ioane 15: 5). Tagaʻi foʻi i le Roma 4: 7 ma le Salamo 32: 1. A e faia lenei mea o le a toe faʻafesoʻotaʻi le tou mafuta faʻatasi (Faitau le I Ioane 1: 6-10 ma le Eperu 10).
Seʻi tatou vaʻai ia Paulo o le na taʻua o ia lava le sili o tagata agasala (I Timoteo 1:15). Na puapuagatia o ia i le faʻafitauli o le agasala e pei foi o tatou; na ia agasala pea ma taʻu mai ia i tatou i le Roma mataupu e 7. Atonu na ia fesili ia te ia lava lea lava fesili. Ua faamatala e Paulo le tulaga o le ola ma le natura agasala i le Roma 7: 14 & 15. Fai mai a ia o le "agasala o loo nofo i totonu ia te aʻu" (fuaiupu 17), ma le fuaiupu 19 fai mai, "o le lelei o le a ou faia, ou te le faia ma ou te faia le sili ona leaga ou te le manaʻo ai." Ile iʻuga na ia faʻapea, "o ai na te laveaʻiina aʻu?", Ona ia aʻoaʻoina lea o le tali, "Faʻafetai i le Atua e ala ia Iesu Keriso lo matou Alii" (fuaiupu 24 & 25).
E le finagalo le Atua tatou te ola i se ala tatou te taʻutaʻu atu ai ma faʻamagaloina mo ia lava agasala lava ia. E finagalo le Atua ia tatou manumalo i a tatou agasala, ia pei o Keriso, ia fai mea lelei. E finagalo le Atua ia tatou atoatoa e pei ona Ia atoatoa (Mataio 5:48). O loʻo fai mai le I Ioane 2: 1, "Laʻu fanau e, ua ou tusi atu nei mea ia te outou ina neʻi outou agasala ..." E finagalo o Ia ia tatou taofia le agasala ma e finagalo o Ia e suia i tatou. E finagalo le Atua ia tatou ola mo Ia, ia paia (I Peteru 1:15).
E ui lava o le manumalo e amata i le faʻailoa o la tatou agasala (I Ioane 1: 9), tatou pei o Paulo e le mafai ona suia i tatou lava. John15: 5 fai mai, "Aunoa ma aʻu le mafai ona e faia se mea." E tatau ona tatou iloa ma malamalama ile mau e malamalama ai pe faʻafefea ona suia o tatou olaga. A avea i tatou ma tagata talitonu, e afio mai Keriso e nofo i totonu ia i tatou e ala i le Agaga Paia. Kalatia 2:20 fai mai, "Na faasatauroina faatasi ma Keriso, ma e le o aʻu nei o ola, ae o Keriso e nofo i totonu ia te aʻu; ma le olaga o loo ou ola ai nei i la le tino ou te ola ai i le faatuatua i le Alo o le Atua, o le na alofa ia te aʻu, ma tuuina mai o Ia lava mo aʻu. ”
E pei lava ona fai mai le Roma 7:18, o le manumalo i agasala ma suiga moni i o tatou olaga e sau "ala ia Iesu Keriso." O loʻo taʻua e le I Korinito 15:58 lea lava upu tutusa, Na aumaia e le Atua le manumalo "e ala ia Iesu Keriso lo tatou Alii." Kalatia 2:20 fai mai, "le o aʻu, a o Keriso." Sa ia i matou le fuaitau mo le manumalo i le Aʻoga Tusi Paia na ou aʻoga ai, "E le o aʻu ae o Keriso," o lona uiga, Na ia ausia le manumalo, le o aʻu i laʻu taumafaiga na o aʻu lava. Tatou te aʻoaʻo pe faʻafefea ona faia lenei mea e isi Mau, aemaise i le Roma 6 & 7. Roma 6:13 o loʻo faʻaalia mai ia tatou pe faʻafefea ona fai lenei mea. E tatau ona tatou gauaʻi i le Agaga Paia ma ole atu ia te Ia e suia i tatou. O le faʻatagaina o lona uiga faʻatagaina le (tuʻu) se isi tagata i le aia tatau o le auala. E tatau ona tatou faʻatagaina (faʻatagaina) le Agaga Paʻia ia i ai le "aia tatau" i o tatou olaga, le aia tatau e ola ai i totonu ma ala atu ia i tatou. E tatau ona tatou "tuu" Iesu e suia i tatou. O loʻo faʻapea mai le Roma 12: 1: "Tuuina atu lou tino o le taulaga ola" ia te Ia. Ona Ia soifua ai lea e ala ia i tatou. Ona HE o le a suia ai i tatou.
Aua le faʻavalea, afai e te tumau pea i le agasala o le a afaina ai lou olaga, e ala i le misia o le faʻamanuiaga a le Atua ma e ono aʻafia foi i le faʻasalaga poʻo le oti foi i lenei olaga aua, tusa lava pe faʻamagaloina oe e le Atua (lea Na te finagalo i ai), Na ono faʻasalaina oe e pei ona Ia faia ia Mose ma Tavita. Atonu Na te faʻatagaina oe e puapuagatia i iʻuga o lau agasala, mo lou lelei. Manatua, e amiotonu ma amiotonu o Ia. Na ia faasalaina le Tupu o Saulo. Na ia ave lona malo ma lona ola. E le faʻatagaina oe e le Atua e te alu 'ese ma le agasala. O le Eperu 10: 26-39 o se fuaitau faigata o Tusitusiga Paia, ae tasi le manatu i ai e matua manino lava: Afai tatou te tumau pea ma le loto i ai agasala pe a uma ona faʻaolaina, ua tatou solipalaina le toto o Keriso lea na faʻamagaloina tatou faʻatasi mo tagata uma ma tatou mafai ona faʻamoemoe faʻasalaga ona ua tatou le faʻaaloalo i le taulaga a Keriso mo i tatou. Na faasalaina e le Atua Ona tagata i le Feagaiga Tuai pe a latou agasala ma o le a ia faʻasalaina i latou ua taliaina Keriso o loʻo faia pea ma le agasala. Fai mai le Eperu mataupu e 10, o lenei faʻasalaga e ogaoga. Eperu 10: 29-31 fai mai "O le a le sili atu ogaoga ogaoga e te manatu ai se tasi e tatau ona faʻasalaina o ia na solia le Alo o le Atua i lalo o vae, o le na faia o se mea le paia le toto o le feagaiga na faʻapaʻiaina i latou, ma o ai na faifai i le Agaga o le alofa tunoa? Aua ua tatou iloa o Ia na fai mai, 'O laʻu faʻamasino; O le a ou toe totogi atu, 'ma lea foi,' O le a faamasino e le Alii Lona nuu. ' O se mea mataʻutia le oo atu i aao o le Atua soifua. ” Faitau le I Ioane 3: 2-10 o loʻo faʻaalia mai ai ia i tatou o i latou o e o le Atua e le tumau agasala. Afai e faʻaauau pea ona agasala le tagata ma alu i la latou lava ala, e tatau ona latou "tofotofoina i latou lava" e iloa ai pe moni le latou faʻatuatua. Fai mai le 2 Korinito 13: 5, “Ia outou tofotofo ia outou lava pe o outou i le faʻatuatua; suesue outou lava! Pe e te leʻo iloaina lenei mea e uiga ia te oe lava, o Iesu Keriso o loʻo ia te oe - seʻi vagana ua e pa'ū i le suʻega? "
2 Korinito 11: 4 o loʻo faʻailoa mai ai e tele "evagelia pepelo" e leʻo se Tala Lelei. E naʻo le Tasi le Talalelei moni, o Iesu Keriso, ma e matua vavaeʻese mai a tatou galuega lelei. Faitau le Roma 3: 21-4: 8; 11: 6; 2 Timoteo 1: 9; Tito 3: 4-6; Filipi 3: 9 ma Kalatia 2:16, o loʻo faapea mai, "(Matou) iloa o le tagata e le tauamiotonuina i galuega o le tulafono, ae i le faʻatuatua ia Iesu Keriso. O i matou foʻi, ua matou faʻatuatua ia Keriso Iesu, ina ia taʻuamiotonuina i matou i le faʻatuatua ia Keriso ae le o galuega o le tulafono., Aua e le taʻuamiotonuina se tasi i galuega o le tulafono. " Na fetalai Iesu i le Ioane 14: 6, “O aʻu nei le ala, ma le upu moni ma le ola. E le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te aʻu. ” Fai mai le I Timoteo 2: 5, "Aua e toatasi le Atua ma toatasi le puluvaga i le va o le Atua ma le tagata, o le tagata o Keriso Iesu." Afai o loʻo e taumafai e alu 'ese ma le agasala, ma le loto i ai e faʻaauau pea ona agasala, atonu na e talitonu i se pepelo talaʻaga (se isi talalelei, 2 Korinito 11: 4) faʻavae i luga o nisi ituaiga o amioga tagata poʻo ni galuega lelei, ae le o le moni Talalelei (I Korinito 15: 1-4) e ala ia Iesu Keriso lo matou Aliʻi. Faitau le Isaia 64: 6 o loʻo taua ai a tatou galuega lelei ua na o ni "ie leaga" i le silafaga a le Atua. Fai mai le Roma 6:23, "Aua o le totogi o le agasala o le oti, a o le mea foaʻifuaina mai e le Atua o le ola faavavau lea ia Iesu Keriso lo tatou Alii." 2 Korinito 11: 4 fai mai, "Aua afai e sau se tasi ma folafola atu se isi Iesu nai lo le na matou folafolaina, pe afai e te mauaina se agaga ese mai le tasi na e mauaina, pe afai e te talia se eseʻese evagelia mai le tasi na e taliaina, ua e tuu ia lava loa. ” Faitau le I Ioane 4: 1-3; I Peteru 5:12; Efeso 1:13 ma le Mareko 13:22. Faitau le Eperu mataupu e 10 ma le mataupu e 12. Afai oE o se tagata talitonu, Eperu 12 taʻu mai ia i tatou o le a aʻoaʻi ma aʻoaʻi e le Atua Lana fanau ma le Eperu 10: 26-31 o se lapataʻiga e faapea "O le a faamasinoina e le Alii Lona nuu."
Ua e talitonu moni i le Tala Lelei? O le a suia e le Atua i latou o Lana fanau. Faitau le 1 Ioane 5: 11-13. Afai o lou faʻatuatua ua ia te Ia ae le o sau oe lava galuega lelei, o oe lava e faavavau ma e faʻamagaloina oe. Faitau le I Ioane 5: 18-20 ma le Ioane 15: 1-8
O nei mea uma e galulue faʻatasi e feagai ma a tatou agasala ma aumaia ai i tatou le manumalo e ala ia te Ia. Fai mai le Iuta 24, "Ia ia te Ia na te mafaia ona leoleo ia te oe ina neʻi e paʻuʻu ma ia avatu oe i se mea le pona i luma o lona mamalu ma le fiafia tele." Fai mai le 2 Korinito 15: 57 & 58, "Ae faʻafetai i le Atua o le na te aumaia le manumalo e ala i lo tatou Aliʻi o Iesu Keriso. O le mea lea, ou uso pele e, ia tutumau, ma le mafaagaeetia, ia uluola pea i le galuega a le Alii, ina ua outou iloa e le o se mea fua le galuega a le Alii. ” Faitau le Salamo 51 ma le Salamo 32, ae maise le fuaiupu e 5 o loʻo faapea mai, "Ona ou taʻu atu ai lea ia te oe o laʻu agasala, ma ou te leʻi nanaina loʻu leaga. Na ou fai atu, 'Ou te taʻutaʻu aʻu solitulafono i le ALII.' Ma ua e faʻamagaloina laʻu agasala. ”
Manaomia ona Talanoa? Fai Fesili?
Afai e te manaʻo e faʻafesoʻotaʻi i matou mo le taʻitaʻiga faaleagaga, poʻo le tausia lelei, lagona le saoloto e tusi mai ia i matou photosforsouls@yahoo.com.
Matou te talisapaia a outou tatalo ma tulimatai atu e feiloai atu ia te oe i le faavavau!