Faatoilaloina o le Tusa o Ponokalafi

 

Filifili lau Gagana i lalo:

AfrikaansShqipአማርኛالعربيةՀայերենAzərbaycan diliEuskaraБеларуская моваবাংলাBosanskiБългарскиCatalàCebuanoChichewa简体中文繁體中文CorsuHrvatskiČeština‎DanskNederlandsEnglishEsperantoEestiFilipinoSuomiFrançaisFryskGalegoქართულიDeutschΕλληνικάગુજરાતીKreyol ayisyenHarshen HausaŌlelo Hawaiʻiעִבְרִיתहिन्दीHmongMagyarÍslenskaIgboBahasa IndonesiaGaeligeItaliano日本語Basa Jawaಕನ್ನಡҚазақ тіліភាសាខ្មែរ한국어كوردی‎КыргызчаພາສາລາວLatinLatviešu valodaLietuvių kalbaLëtzebuergeschМакедонски јазикMalagasyBahasa MelayuമലയാളംMalteseTe Reo MāoriमराठीМонголဗမာစာनेपालीNorsk bokmålپښتوفارسیPolskiPortuguêsਪੰਜਾਬੀRomânăРусскийSamoanGàidhligСрпски језикSesothoShonaسنڌيසිංහලSlovenčinaSlovenščinaAfsoomaaliEspañolBasa SundaKiswahiliSvenskaТоҷикӣதமிழ்తెలుగుไทยTürkçeУкраїнськаاردوO‘zbekchaTiếng ViệtCymraegisiXhosaיידישYorùbáZulu

Fa'amolemole fa'asoa i lou aiga ma uo...

8.6k sea
facebook fa'asoa fa'amau Faasoa atu
faamau lolomi faasoa lolomi
pinterest fa'asoa fa'amau pine
faamau imeli faasoa Email
whatsapp fa'asoa fa'amau Faasoa atu
linkedin fa'asoa fa'amau Faasoa atu

Na ia aumaia foʻi aʻu mai le
lua mata'utia, mai le omea;
ma tu‘u o‘u vae i luga o le papa,
ma fa'amauina lo'u alu. Salamo 40: 2

Lau pele,

Se'i o'u talanoa atu i lou loto mo sina taimi. Ou te le'i i ai iinei e fa'asalaina oe pe fa'amasino po'o fea na e i ai. Ua ou malamalama i le faigofie ona maua i le upega o ponokalafi.

Ua i ai faaosoosoga i soo se mea. O se mataupu o loo feagai ma i tatou uma. Atonu e foliga mai o se mea itiiti le tilotilo i mea e malie i mata. O le faafitauli, o le liliu atu i le tuinanau, ma le tuinanau o se manao e le faamalieina.

“Ae e faʻaosoosoina tagata taʻitasi, pe a tosina ese lona manaʻoi ma faatosinaina. Pe a to le tuʻinanau, ona fanaua mai ai le agasala, ma o le agasala, a maeʻa, ona fanaua mai ai le oti. ” ~ Iakopo 1: 14-15

E masani lava o le mea lea e tosoina ai se agaga i luga o le upega tafaʻilagi o ponokalafi.

O tusitusiga paia e faatatau i lenei mataupu masani ...

"A ou te fai atu ia te outou, ai se vaai atu i le fafine ina ia manao ia te ia, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto."

"Afai foi e te faatausuai oe i lou mata taumatau, tiai ese, ma lafo ese ia te oe; aua e lelei ia te oe ona fano se tasi o ou tino, ae le lafoina lou tino atoa i seoli." - Matthew 5: 28-29

Ua iloa e Satani la tatou tauiviga. Ua ia 'ata mai ia i tatou ma le valea! “Po ua e vaivai fo'i ea e pei o i matou? Ua lē mafai e le Atua ona aapa atu ia te oe i le taimi nei; ua lē mafai ona aapa atu i ai o Ia lou agaga.”

E toatele e maliliu i lona fenumiai; o isi e fesiligia lo latou faatuatua i le Atua. “Ua ou se ese tele ea mai Lona alofa tunoa? Pe o le aapa mai ea Lona aao ia te a’u i le taimi nei?”

O ona taimi fiafia e tau le malamalama a’o amata ona tuua to’atasi ona o le fa’aseseina. 

E tusa lava po o le a le loloto o lou pa'ū i le lua, e sili atu le tele o le alofa tunoa o le Atua. O le agaga eleelea ma le lotovaivai na Ia afio mai e laveai, o le a Ia aapa mai Lona aao e tago atu i lou aao.

Lau pele,

O ia te oe le mautinoa pe a fai o le a e oti i le aso, o le a e i ai i le afioaga o le Alii i le lagi? O le oti mo se tagata faʻatuatua ua na o se faitotoʻa e matala i le ola e faʻavavau. O i latou e momoe ia Iesu o le a toe faʻatasia ma a latou pele i le lagi.

O ē ua e tu'uina i le tu'ugamau ma loimata; o le a e toe feiloa'i ma i latou ma le fiafia! Oi, pe a e va'ai i la latou ataata ma lagona lo latou pa'i mai… e le toe tete'a lava!

Ae, afai e te lē talitonu i le Aliʻi, o le a e alu i seoli.l. E leai se auala manaia e fai atu ai.

Fai mai le Tusi Paia, "Aua ua agasala tagata uma, ma ua le oo i le mamalu o le Atua." Lomiga 3: 23

Agaga, e aofia ai oe ma au.

Seiloga tatou te iloa le mata'utia o la tatou agasala i le Atua ma lagona lona faanoanoa loloto i o tatou loto ona mafai lea ona tatou liliuese mai le agasala sa tatou alolofa i ai ma talia le Alii o Iesu o lo tatou Faaola.

… na maliu Keriso mo a tatou agasala e tusa ma le Tusi Paia, na tanumia o ia, ma na toe faatuina mai o ia i le aso tolu e tusa ma le Tusi Paia. — 1 Korinito 15:3e-4

"Afai e te taʻutaʻu atu i lou gutu le Alii o Iesu ma talitonu i lou loto ua toe faatuina mai o ia e le Atua nai e ua oti, e faaolaina oe." - Roma 10: 9

Aua nei e momoe e aunoa ma Iesu seivagana ua e mautinoa o se nofoaga i le lagi.

I le po nei, afai e te fia mauaina le meaalofa o le ola e faavavau, muamua e tatau ona e talitonu i le Alii. E tatau ona e ole atu mo au agasala ina ia faʻamagaloina ma faʻalagolago i le Alii. Ina ia avea ma tagata talitonu i le Alii, ole atu mo le ola e faavavau. E na o le tasi lava le auala i le lagi, ma e ala mai i le Alii o Iesu. O le fuafuaga matagofie lena a le Atua o le faaolataga.

E mafai ona e amata se mafutaga patino ma Ia e ala i le tatalo mai lou loto, o se tatalo e pei o lenei:

"Le Atua e, o aʻu o se tagata agasala. Ua ou agasala i loʻu olaga atoa. Faamagalo mai, Le Alii e. Ou te talia Iesu o loʻu Faaola. Ou te talitonu ia te Ia o loʻu Alii. Faafetai mo le laveaiina o au. I le suafa o Iesu, Amene. "

Afai e te leʻi mauaina lava le Alii o Iesu e avea ma ou Faaola, a ua e mauaina o Ia i le aso pe a uma ona faitauina lenei valaaulia, faamolemole ia faailoa mai.

Matou te fiafia e fa'alogo mai ia te oe. Ua lava lou igoa muamua, pe tuu se “x” i le avanoa e te le faailoaina ai.

O le aso, sa ou faia le filemu ma le Atua ...

Kiliki le so'oga i lalo

e amata ai lou olaga fou ia Keriso.

avea ma soʻo

E Mafai Faapefea ona Ou Faatoilaloina Ponokalafi?
Ponokalafi o se vaisu sili ona faigata e faatoilaloina. O le laasaga muamua i le faatoilaloina o le faapologaina i soo se agasala faapitoa o le iloa lea o le Atua ma ia i ai le mana o le Agaga Paia e galue ai i lou olaga.

Mo lena mafuaaga, tuu mai ia ou alu i le ata o le faaolataga. E tatau ona e taʻutino atu ua e agasala i le Atua.

Roma 3: Fai mai 23, "aua ua agasala tagata uma ma ua le ausia le mamalu o le Atua."

E tatau ona e talitonu i le Tala Lelei e pei ona aumaia i le I Korinito 15: 3 & 4, "na maliu Keriso mo a tatou agasala e tusa ma Tusitusiga Paia, na tanu o ia, na toe tu mai i le aso tolu e tusa ma Tusitusiga."

Ma le mea mulimuli, e tatau ona e ole atu i le Atua e faʻamagalo oe ma fesili ia Keriso e afio mai i lou olaga. O loʻo faʻaaogaina e le Tusi Paia le tele o fuaiupu e faʻamatalaina ai lenei manatu. O se tasi e sili ona faigofie o le Roma 10:13, “aua, 'O i latou uma e valaau i le suafa o le Alii e faaolaina.'” Afai na e faia ma le faamaoni nei mea e tolu, o oe o se atalii o le Atua. O le isi sitepu i le sailia o le manumalo o le iloa ma talitonu i mea na faia e le Atua mo oe ina ua e taliaina Keriso e avea ma ou Faʻaola.

Sa fai oe ma pologa a le agasala. Fai mai le Roma 6: 17b, "sa fai outou ma pologa a le agasala." Fai mai Iesu i le Ioane 8: 34b, "O tagata uma lava e agasala o le pologa a le agasala." Ae o le tala lelei na Ia fetalai foi i le Ioane 8: 31 & 32, "I tagata Iutaia na talitonu ia te ia, na fetalai Iesu, 'Afai tou te tumau i aʻu aʻoaʻoga, o oʻu soo moni outou. E iloa foi e outou le mea moni, e tuu saʻoloto foi outou e le upu moni. '"Na ia faaopoopo i le fuaiupu 36," Afai foi e faasaʻoloto oe e le Atalii, ona e saoloto lava lea. "

2 Petelu 1: 3 & 4 fai mai, "O lona mana paia na foaʻi mai ia i tatou mea uma tatou te manaʻomia mo le olaga ma le amio Atua e ala i lo tatou iloa o ia na valaʻauina i tatou i lona lava mamalu ma le lelei.

O nei mea na ia tuuina mai ia i tatou ana folafolaga silisili ma le taua, ina ia mafai ai ona latou auai i le amio Atua ma ala mai ia i latou ona o manaoga leaga. "Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou mea uma tatou te manaomia ina ia amioatua, ae e oo mai e ala i lo tatou malamalama e uiga ia te Ia ma lo tatou malamalama i Ana folafolaga silisili ma le taua.

Muamua e tatau ona tatou iloa le mea na faia e le Atua. I Roma mataupu 5 tatou te iloa ai o le mea na faia e Atamu ina ua agasala ma le loto i ai i le Atua, ua aafia uma ana fanau, o tagata ola uma lava. Ona o Atamu, ua tatou fananau uma mai ma se agasala.

Ae i le Roma 5: 10 tatou te aʻoaʻo ai, "Auā a na avea i tatou ma fili o le Atua, ua tatou toe lelei ma ia e ala i le maliu o lona Alo, e sili atu, pe a uma ona tatou toe faalelei, e faaolaina i tatou i lona ola!"

O le faamagalo atu o agasala e oo mai i mea na faia e Iesu mo i tatou i luga o le satauro, o le mana mo le faatoilaloina o le agasala e oo mai e ala i le soifua o Iesu i Lona soifua e ala ia i tatou i le mana o le Agaga Paia.

Galatia 2: Na faapea mai 20, "Na faʻasatauroina aʻu faʻatasi ma Keriso ma ou le toe ola, aʻo Keriso o loʻo nofo i totonu ia te aʻu.

O le olaga ou te ola ai i le tino, ou te ola i le faatuatua i le Alo o le Atua, o le na alofa ia te au ma tuuina mai o ia lava mo au. "Fai mai Paul i Roma 5: 10 o le mea na faia e le Atua mo i tatou e laveaiina ai i tatou mai le mana o le agasala sili atu nai lo mea na Ia faia mo i tatou i le toe faaleleia oi tatou ia te Ia lava.

Matau le fasifuaitau "sili atu" i le Roma 5: 9, 10, 15 ma le 17. Faʻamatala e Paulo i le auala lea i le Roma 6: 6 (O loʻo ou faʻaaogaina le faʻaliliuga i le laina o le NIV & NASB), "Aua ua tatou iloa O tatou tagata tuai na faasatauroina faatasi ma ia, ina ia mafai ai ona avea le tino o le agasala ma le malosi, ina ia le toe avea ma pologa a le agasala. "

I John 1: Fai mai 8, "Afai tatou te fai mai e leai se agasala, tatou te faaseseina i tatou lava ma e le oi totonu ia i tatou le upumoni." O le tuu faatasi o fuaiupu e lua, o loo i ai pea lo tatou natura agasala, ae o le mana e pulea ai i tatou ua malepelepe .

Lona lua, e tatau ona tatou talitonu i le mea na fetalai ai le Atua e uiga i le mana o le agasala ua malepelepe io tatou olaga. Roma 6: 11 ua faapea mai, "Ia faapea foi ona outou manatu ia te outou lava ua oti i le agasala ae ua ola i le Atua ia Keriso Iesu." O se tamaloa o se pologa ma ua faasaolotoina, pe afai na te le iloa ua faasaolotoina o ia, o le a usitai pea i lona matai matua ma mo faamoemoega uma lava o loo avea pea ma pologa.

Lona tolu, tatou manaʻomia le iloaina o le mana e ola ai i le manumalo e le maua mai le naunautaʻi poʻo le mana mana ae ala i le mana o le Agaga Paʻia O Le e nofo i totonu o tatou pe a uma ona tatou faʻaolaina. Kalatia 5: 16 & 17 fai mai, "O lea ou te fai atu ai, ola i le Agaga, ma o le a le faʻamalieina manaʻoga o le agasala tulaga.

Aua o le natura agasala e manao i mea e feteenai ma le Agaga, ma le Agaga mea e feteenai ma le agasala.

Latou te feteenai le tasi ma le isi, ina ia e le faia le mea e te manaʻo ai. "

Maitau le fuaiupu 17 e le o fai mai e le mafai e le Agaga ona faia mea e finagalo i ai o ia pe o le natura agasala e le mafai ona faia le mea e manao i ai, o loo faapea mai, "e te le faia le mea e te manao i ai."

E sili atu le mamana o le Atua nai lo soo se amioga leaga po o se vaisu. Ae o le a le faamalosia oe e le Atua e usitai ia te Ia. E mafai ona e filifili e toe faafoi atu lou loto i le finagalo o le Agaga Paia ma tuu atu ia te Ia le pule atoatoa o lou olaga, pe mafai foi ona e filifilia ma filifili po o fea agasala e te manao e te tau ma faamutaina le taua na o oe ma le mau. E leai se tiute o le Atua e fesoa- soani ia te oe e tau ai se agasala se tasi pe afai o loo e taofimau i isi agasala. Pe o le fuaitau, "o le ae le faamalieina manaoga o le agasala" e faatatau i se vaisu i ponokarafi?

Ioe, e faia. I Kalatia 5: 19-21 Paulo o loʻo lisiina galuega o le agasala. O mea muamua e tolu o le "faitaaga, le mama ma le faitaaga." "Faʻafeusuaiga le mama" o soʻo se feusuaiga i le va o tagata taitoatasi nai lo se feusuaiga i le va o se alii ma se tamaitai ua faaipoipo le tasi i le isi. E aofia ai foʻi le tele o tagata.

"Le mama" o lona uiga moni o le eleelea.

"O le valea" o se faʻaaliga faʻaonapo nei o lona uiga o le mea lava e tasi.

"Faʻasalaga" o le faitaaga lea o feusuaiga, o le leai o se taofiga i le sailia o le faamalieina o feusuaiga.

Faʻapea foi, Kalatia 5: 16 & 17 fai mai, "ola i le Agaga."

E tatau ona avea ma auala o le olaga, ae le na o le ole atu i le Atua e fesoasoani ia te oe i lenei faafitauli faapitoa. Roma 6: Fai mai 12, "O le mea lea, aua nei faatagaina le agasala e pule i lou tino faitino ina ia e usitai i ona manaoga leaga."

Afai e te le filifili e tuuina atu le Agaga Paia e pulea lou olaga, ua e filifili e tuu le agasala e pulea oe.

Roma 6: 13 o loʻo tuʻuina atu le manatu o le ola i le Agaga Paia i lenei auala, "Aua neʻi ofoina atu vaega o lou tino i le agasala, o meafaigaluega o le amioleaga, a ia tuʻuina atu oe lava i le Atua, faʻapei oi latou na faʻatutū mai le oti i le ola ; ma ofoina atu vaega o lou tino ia te ia o meafaigaluega o le amiotonu. "

Lona fa, e tatau ona tatou iloa le eseesega i le va o le ola i lalo o le tulafono ma le ola i lalo o le alofa tunoa.

Roma 6: 14 ua faapea mai, "Aua o le agasala e le o lou matai, aua e le o oe i lalo o le tulafono, ae i lalo o le alofa tunoa."
O le manatu o le ola i lalo o le tulafono e faigofie lava: afai ou te tausia tulafono uma a le Atua ona fiafia ai lea o le Atua ma talia aʻu.

E le o le auala e faʻaolaina ai se tagata. Ua faaolaina i tatou i le alofa tunoa e ala i le faatuatua.

Kolose 2: 6 fai mai, "O lea la, pei ona e talia Keriso Iesu o le Alii, ia tumau pea i totonu ia te ia."

E pei lava ona le mafai ona tatou tausia tulafono a le Atua ina ia talia ai i tatou e le Atua, o le mea lea e le mafai ona tatou tausia tulafono a le Atua pe a uma ona faaolaina i tatou ina ia fiafia o Ia ia i tatou i lena tulaga.

Ina ia laveaiina, matou te ole atu i le Atua e faia se mea mo i matou e le mafai ona matou faia e faavae i le mea na faia e Iesu i luga o le satauro mo i matou; ia maua le manumalo i agasala tatou te ole atu i le Agaga Paia e faia se mea mo i tatou e le mafai ona tatou faia i tatou lava, faatoilalo o tatou amioga leaga ma vaisu, ma le iloa ua taliaina i tatou e le Atua e ui lava io tatou toilalo.

O loʻo faʻapea mai le Roma 8: 3 & 4: "Aua o le mea sa aunoa ma le mana o le tulafono na faʻavaivaia ai e le tino agasala, na faia e le Atua lona lava Alo e faʻatusa i le tagata agasala e fai ma taulaga mo le agasala.

Ma o lea na ia taʻusalaina ai le agasala i le tagata agasala, ina ia mafai ona faamalieina atoatoa ai manaoga amiotonu o le tulafono ia i tatou, oe le ola e tusa ma le natura agasala ae tusa ai ma le Agaga. "

Afai oe matua popole i le sailia o le manumalo, o nisi nei o fautuaga aoga: Muamua, faʻaalu le taimi e faitau ma mafaufau loloto ai i le Afioga a le Atua i aso uma.

Salamo 119: Na faapea mai 11, "Ua ou natia lau upu i loʻu loto ina neʻi ou agasala ia te oe."

Lua, faʻaalu le taimi e tatalo ai i aso uma. Tatalo o oe talanoa i le Atua ma faʻalogo i le talanoa mai o le Atua ia te oe. Afai o le ae ola i le Agaga, o le a manaʻomia lou faʻalogo lelei i Lona leo.

Tolu, fai uo lelei Kerisiano o le a faʻamalosia oe e savavali ma le Atua.

Heberu 3: 13 fai mai, "A ia fefaamalosiaʻi le tasi i le isi i aso uma, pe a taʻua ai i le aso, ina ia leai se tasi o outou e faʻamaʻaʻaina i le taufaasese o le agasala."

Fa, saili se lotu lelei ma se suʻesuʻega Tusi Paia a le kulupu itiiti pe afai e mafai ma e auai e le aunoa.

E le gata i lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea, o le mea lea.

E lua isi mea o le a ou fautuaina mo soʻo se tasi o tauivi ma se faafitauli ogaoga o le agasala e pei ose vaisu o ponokalafi.

James 5: Fai mai 16, "O lea ia taʻutaʻu atu au agasala i le tasi ma le isi ma tatalo mo le tasi ma le isi ina ia mafai ai ona faamaloloina oe. O le tatalo a se tagata amiotonu e mamana ma aoga. "

O lenei fuaitau e le o le talanoa e uiga i au agasala i se falesa lautele, e ui atonu e fetaui i fonotaga a alii laiti mo tagata o loo tauivi ma le faafitauli e tasi, ae foliga mai o le sailia o se tagata e mafai ona e talitonu atoatoa ma tuuina atu ia te ia le faatagaga e fesili atu ia te oe ia le itiiti ifo ma le vaiaso pe faapefea ona e faia i lau tauiviga faasaga i ponokalafi.

O le iloa e le gata o le ae taʻutaʻu atu lau agasala i le Atua, ae faʻapea foi i se tagata e te faʻatuatuaina ma faamemelo i ai e mafai ona avea ma se malosi malosi.

O le isi mea ou te fautua atu mo soʻo se tasi o loʻo tauivi ma se mataupu ogaoga faigata o le agasala o loʻo maua i le Roma 13: 12b (NASB), "aua le sauniuni mo le tino e tusa ai ma ona tuinanau."

O se tamaititi o taumafai e taofi le ulaula o le a matua valea lava e teuina se sapalai o lana sikaleti e fiafia i ai i totonu o le fale.

O se tamaloa o loʻo tauivi ma se vaisu o le ava e tatau ona aloese mai faʻamalosi ma nofoaga e tautua ai le ava malosi. E te le o fai mai i le mea e te vaʻai ai i ponokarafi, ae e tatau lava ona e vavaeeseina lou avanoa i ai.

Afai o mekasini ia, susunuina. Afai o se mea e matamata i le televise, faʻaumatia le televise.
Afai oe matamata i luga o lau komepiuta, faʻaumatia lau komepiuta, poʻo se isi lava ponokalafi o loʻo teuina i totonu ma faʻaumatia lau initaneti. E pei lava o se tagata e naunau mo se sikaleti i le 3 o le a le mafai ona tulaʻi i luga, fai laei, ma alu e faʻatau se tasi, o lea e matua faigata lava ona matamata i ponokalafi o le a le maua ai se mea e te le manuia ai.

Afai e te le faʻaitiitia lou avanoa, e te le o matua popole e taofi.

Ae faʻapefea pe afai e te tilotilo ma toe matamata i ponokalafi? Faʻaavanoa talia le atoaga o le tiutetauave mo mea ua e faia ma taʻutaʻu vave atu i le Atua.

I John 1: Fai mai 9, "Afai tatou te tautau atu a tatou agasala, e faamaoni o ia ma o le a faamagalo mai ia i tatou a tatou agasala ma faamamaina i tatou mai amioletonu uma."

A tatou tautau atu agasala, e le gata ua faamagaloina i tatou e le Atua, ua Ia folafola mai e faamamaina i tatou. Faʻaalia soo se agasala i le taimi lava lena. Ponokalafi o se vaisu malosi tele. O le afa o le loto o le a le aoga.

Ae o le Atua e sili atu lona mamana ma afai e te iloa ma talitonu i mea na Ia faia mo oe, talia le tiutetauave atoatoa mo au amioga, faalagolago i le Agaga Paia ae le o lou lava malosi ma mulimuli i fautuaga aoga na ou faia, o le manumalo e mautinoa lava.

E Faapefea Ona Ou Faatoilaloina Faaosoosoga o le Agasala?
Afai o le manumalo i le agasala o se laasaga sili lea i la tatou savaliga ma le Alii, atonu tatou te faapea atu o le manumalo i faaosoosoga e mafua ai ona tatou latalata atu: o le manumalo ae tatou te lei agasala.

Muamua sei ou fai atu lenei mea: o se manatu e ulu atu i lou mafaufau e le o ia lava o le agasala.
E avea ma agasala pe ae mafaufau i ai, faafiafia le manatu ma galue i ai.
E pei ona talanoaina i le fesili e uiga i le manumalo i le agasala, oi tatou o tagata talitonu ia Keriso, ua tuuina mai le mana mo le manumalo i le agasala.

Ua ia i tatou foi le mana e tetee atu ai i faaosoosoga: o le mana e sola ese ai mai le agasala. Faitau I John 2: 14-17.
E mafai ona sau faaosoosoga mai le tele o nofoaga:
1) E mafai e Satani po o ana temoni ona faaosooso i tatou,
2) o isi tagata e mafai ona faʻatosinaina i tatou i le agasala ma, pei ona fai mai le Mau i le Iakopo 1: 14 & 15, e mafai ona tatou 3) toso ese mai e o tatou lava tuʻinanau (manaʻoga) ma faatosina.

Faamolemole faitau mau nei e uiga i faaosoosoga:
Kenese 3: 1-15; I John 2: 14-17; Mataio 4: 1-11; James 1: 12-15; I Korinito 10: 13; Mataio 6: 13 ma 26: 41.

James 1: 13 ua taʻu mai ia i tatou se mea moni.
Fai mai, "Aua nei fai mai se tagata pe a faaosoosoina o ia 'Ua faaosoosoina au e le Atua,' aua e le mafai ona tofotofoina le Atua, e le faaosoosoina foi o Ia i soo se tasi." E le faaosoosoina i tatou e le Atua ae Na te faatagaina i tatou e faaosoosoina.

O faaosoosoga e sau mai ia Satani, o isi po oi tatou lava, ae le o le Atua.
O le iuga o James 2: 14 e fai mai pe a faaosoosoina i tatou ma agasala, o le taunuuga o le oti; vavaeeseina mai le Atua ma iu ai ina oti faaletino,

I John 2: 16 ua taʻu mai ia i matou e tolu vaega tetele o faaosoosoga:

1) tuinanau o le tino: amioga sese po o mea e faamalieina ai o tatou manaoga faaletino;
2) o tuinanau o mata, o mea e foliga matagofie, o mea sese e faatosina mai ia i tatou ma taitaieseina ai i tatou mai le Atua, ma mananao i mea e le o ni mea tatou te maua ma
3) le faʻamaualuga o le olaga, auala sese e faʻaeaina ai i tatou poʻo lo tatou faamaualuga faʻamaualuga.

Sei o tatou tilotilo atu i le Kenese 3: 1-15 ma le faaosoosoga a Iesu i le Mataio 4.
O nei fuaitau uma o mau o loo aoao mai ia i tatou mea e tatau ona tatou vaavaai i ai pe a faaosoosoina i tatou ma pe faapefea ona faatoilalo na faaosoosoga.

Faitau Kenese 3: 1-15 O Satani na faaosooso ia Eva, o lea na mafai ai ona ia taitai ese o ia mai le Atua i le agasala.

Na faaosoosoina o ia i nei vaega uma:
Na ia vaaia le fua o se mea e manaia i ona mata, o se mea e faamalieina ai lona fiaai ma na fai mai Satani o le a avea ai o ia e pei o le Atua, i le iloaina o le lelei ma le leaga.
Nai lo o le usiusitai ma le faalagolago i le Atua ma liliu atu i le Atua mo se fesoasoani, o lana sese o le faalogo i mafaufauga a Satani, o pepelo ma fautuaga atamai o loo tausia e le Atua 'se mea lelei' mai ia te ia.

Sa faaosoosoina foi Satani e ala i le fesiligia o mea na fetalai mai ai le Atua.
"Na fetalai mai moni le Atua?" O lana fesili lea.
O faaosoosoga a Satani e taufaasese ma ua sese ai afioga a le Atua.
O fesili a Satani na mafua ai ona ia le talitonuina le alofa o le Atua ma Lana amio.
"E te le oti," na pepelo o ia; "E silafia e le Atua o le a pupula ou mata" ma "o le a avea oe e pei o le Atua," ma e fiafia i lana tupe.

Nai lo le faafetai mo mea uma na tuuina atu e le Atua ia te ia, na ia aveina le mea na faasaina e le Atua ma "tuuina atu foi i lana tane."
O le lesona iinei o le faʻalogo ma faʻalagolago i le Atua.
E le taofia e le Atua mea mai ia i tatou e lelei mo i tatou.
O le agasala na mafua ai ona oti (lea e tatau ona malamalama o le vavae ese mai le Atua) ma le oti faaletino. O le taimi lena na amata ai ona oti faaletino.

O le iloaina o le gauaʻi atu i faaosoosoga e taʻitaʻia ai lenei auala, ma mafua ai ona tatou vavalalata ma le Atua, ma taʻitaʻia ai foi i le nofosala, (Faitau 1 John 1) e mautinoa lava e fesoasoani ia i tatou e fai atu leai.
O Atamu ma Eva e foliga mai e le malamalama i togafiti a Satani. Ua ia i tatou a latou faataitaiga, ma e tatau ona tatou aoao mai ia i latou. E faaaoga e Satani nei lava togafiti ia i matou. E pepelo o ia e uiga i le Atua. Na ia faʻaaliina le Atua o le taufaasese, o le pepelo ma le le alofa.
E manaʻomia ona tatou faʻatuatua i le alofa o le Atua ma tatou fai atu leai i pepelo a Satani.
O le tetee atu ia Satani ma faaosoosoga e faia i se vaega tele o se faatinoga o le faatuatua i le Atua.
E tatau ona tatou iloa o lenei taufaasese o togafiti a Satani ma o ia o le pepelo.
Ioane 8: 44 fai mai Satani "o le pepelo ma le tama o pepelo."
Fai mai le afioga a le Atua, "e leai se mea lelei na te taofia mai ia i latou oe savavali saʻo."
Fai mai le Filipi 2: 9 & 10 "aua le popole fua. Aua e popole o Ia ia te oe."
Vaavaai i soʻo se mea e faʻaopoopo i ai, kopi mai le pe faʻasalalau le afioga a le Atua.
Soo se mea lava o fesili poo le suia o Tusitusiga Paia poo le amio a le Atua ei ai le faailoga tusi a Satani.
Ina ia iloa nei mea, e tatau ona tatou iloa ma malamalama i le Tusi.
Afai e te le iloa le mea moni e faigofie ona faaseseina ma faaseseina oe.
Tusia o le upu galue iinei.
Ou te talitonu o le iloaina ma le faaaogaina saʻo o tusitusiga paia o le auupega sili lea ona taua ua tuuina mai e le Atua ia i tatou e faaaoga i le tetee atu i faaosoosoga.

E ulu atu i toetoe lava o itu uma o le aloese mai pepelo a Satani.
O le faataitaiga sili o lenei mea o le Alii o Iesu lava Ia. (Faitau Mataio 4: 1-12.) O le faaosoosoga a Keriso na fesootai ma Lana sootaga ma Lona Tama ma le finagalo o le Tama mo Ia.

Sa faaaoga e Satani ia lava manaoga pe a faaosoosoina o Ia.
Sa faaosoosoina Iesu e faamalieina Ona lava manaoga ma le faamaualuga nai lo le faia o le finagalo o le Atua.
A o tatou faitau i totonu o Ioane, sa faaosoosoina foi o Ia i le tuinanau o mata, o le tuinanau o le tino ma le faamaualuga o le olaga.

Ua faaosoosoina Iesu ina ua mavae le fasefulu aso o le anapogi. Ua vaivai ma fiaai o ia.
E masani ona faaosoosoina i tatou pe a tatou vaivai pe vaivai ma o tatou faaosoosoga e masani lava e uiga i la tatou sootaga ma le Atua.
Seʻio tatou tilofaʻia le faaaʻoaʻoga a Iesu. Na fetalai Iesu na afio mai o Ia e faia le finagalo o le Tama, o Ia ma le Tama e tasi. Na Ia silafia le mafuaaga na auina mai ai o Ia i le lalolagi. (Faitau Filipi mataupu 2.

Na afio mai Iesu e faapei oi tatou ma avea ma o tatou Faaola.
Filipi 2: 5-8 ua faapea mai, "O ou uiga faaalia e tutusa ma Keriso Iesu: O ai, i le natura moni lava o le Atua, na te leʻi manatu i le tutusa ma le Atua se mea e mafai ona ufiufiina, ae leʻi faia o Ia lava, o le natura moni o o se auauna, ma faia i foliga faaletagata.

Ma ina ua foliga mai o ia o se tagata, na ia faamaualaloina o ia lava ma ua usiusitai i le oti - e oo lava i le oti i luga o se satauro. "Na faatosina e Satani Iesu e mulimuli i ana fautuaga ma manaoga nai lo le Atua.

(Sa ia taumafai e maua Iesu e faafetaiaʻia se manaoga tatau e ala i le faia o mea na ia fai atu nai lo le faatalitali mo le Atua e faafetaiaia Lona manaoga, ma mulimuli ai ia Satani nai lo le Atua.

O nei faaosoosoga e faatatau i le faia o mea i le ala a Satani, ae le o le Atua.
Afai tatou te mulimuli i pepelo a Satani ma fautuaga tatou te le toe mulimuli i le Atua ma mulimuli ia Satani.
O le tasi pe o le isi. Ona tatou pauu ai lea i lalo o le agasala ma le oti.
Muamua na faaosoosoina o ia e Satani e faaalia (Lona) mana ma atua.
Fai mai o ia, talu ai o loʻo e fiaaai, faaaoga lou mana e faamalie ai lou fiaai.
Sa faaosoosoina Iesu ina ia mafai ona avea o Ia ma o tatou puluvaga atoatoa ma le fautua.
Ua faatagaina e le Atua Satani e tofotofoina i tatou e fesoasoani ia tatou avea ma tagata matutua.
Fai mai le mau i le Eperu 5: 8 na aʻoaʻoina e Keriso le usiusitai "mai mea na mafatia ai o ia."
O le igoa tiapolo o lona uiga o le taufaaleaga ma le tiapolo e atamai.
Ua tetee Iesu i togafiti taufaaʻoleʻole a Satani e faia ai lana pule e ala i le faaaogaina o tusitusiga paia.
Na Ia fetalai, "E le na o le areto e ola ai le tagata, ao afioga uma e tulei mai le fofoga o le Atua."
(Teuteronome 8: 3) Ua toe aumaia e Iesu i le mataupu, faia o le finagalo o le Atua, ma tuu i luga aʻe o Ona manaoga.

Na ou mauaina le Wycliffe's Bible Commentary fesoasoani tele i le itulau o le 935 e uiga i le Mataio mataupu 4, "Na musu Iesu e faia se vavega e aloese ai mai mafatiaga faaletagata lava ia pe a avea na mafatiaga o se vaega o le finagalo o le Atua mo Ia."

O le faamatalaga na faamamafaina ai le Tusi Paia lea na faapea mai na "taitaiina atu e le Agaga" Iesu i le vao mo le faamoemoega faapitoa o le faatagaina o Iesu e tofotofoina. "
Na faamanuiaina Iesu ona na Ia silafia, Na Ia malamalama ma na Ia faaaogaina Tusitusiga Paia.
Ua tuuina mai e le Atua ia i tatou tusitusiga paia o se auupega e puipui ai i tatou lava mai fana fanafana a Satani.
O Tusitusiga Paia uma e musuia e le Atua; o le sili atu foi ona tatou iloa o le sili atu lea o lo tatou saunia e tau ai fuafuaga a Satani.

E faaosoosoina e le tiapolo Iesu i le taimi lona lua.
O iinei o loo faaaogaina moni ai e Satani le Tusi Paia e taumafai ai e faasese ia te Ia.
(Ioe, ua iloa e Satani le Tusi Paia ma faaaogaina e faasaga ia i tatou, ae ua ia seseina ma faaaogaina mai le anotusi, o lona uiga, e le mo lona faaaogaina tatau poo lona faamoemoega pe leai foi i le auala na faamoemoeina ai.) 2 Timothy 2: 15 ia, "Suesue e faaali oe lava ua faamaonia i le Atua, ... ua vaevaeina le upu moni."
O le faaliliuga a le NASB o le "saʻo le taulimaina o le upu moni."
Ua ave e Satani se fuaiupu mai lona faaaogaina (ma tuu ai se vaega) ma faaosooso Iesu e faaeaina ma faaali atu Lona Atua ma le tausiga o Ia e le Atua.

Ou te manatu sa taumafai o ia e apili i le faamaualuga iinei.
Na aveina o Ia e le tiapolo i le tumutumuga o le malumalu ma faapea atu, “Afai o oe o le Alo o le Atua, oso i lalo oe i lalo aua ua tusia, 'O le a ia poloai i ana agelu e uiga ia te oe; latou te ave ia oe i luga i o latou lima. '”Ua malamalama lelei Iesu i le Tusi Paia, ma togafiti a Satani, e toe faʻatoilaloina ai le tala a Satani," Aua e te tofotofo i le Alii lou Atua. "

E le tatau ona tatou faamaualuga pe tofotofoina le Atua, ma faamoemoeina le Atua e puipuia amioga le mama.
E le mafai ona tatou sii maia faʻamatalaga Tusitusiga Paia, ae tatau ona faʻaaoga tatau ma saʻo.
I le faaosoosoga lona tolu, o le tiapolo e malosi. Ua ofoina atu e Satani ia te Ia malo o le lalolagi pe afai o le a punou Iesu ma ifo atu ia te ia. E toatele e talitonu o le taua o lenei faaosoosoga o le mafai e Iesu ona aloese mai mafatiaga o le satauro o le finagalo lea o le Tama.

Na silafia e Iesu o le a avea malo ma Ona i le iuga. Na toe faaaogaina e Iesu le Tusi Paia ma faapea mai, "O le ae tapuai i le Atua na o Ia lava e te auauna i ai." Manatua Filipi mataupu 2 o Iesu na "faamaulaloina o Ia lava ma usiusitai i le satauro."

Ou te fiafia i le tusi a Uikilifi O le faamatalaga e uiga i le tali a Iesu: "Ua tusia, toe faasino i le atoaga o tusitusiga paia o le taiala mo amio ma faavae mo le faatuatua" (ma ou te faaopoopo atu, mo le manumalo i faaosoosoga), "Iesu O le upu a le Atua i James 4: 7: "Tetee i le Tusi a Mamona. tiapolo ma o le a sola ese mai ia te oe. "

Manatua, na silafia lelei e Iesu le Upu ma faʻaoga saʻo, tonu ma saʻo.
E tatau ona tatou faia le mea lava e tasi. E le mafai ona tatou malamalama i togafiti a Satani, fuafuaga ma pepelo seivagana ua tatou iloa ma malamalama i le upu moni ma fetalai Iesu i le Ioane 17: 17 "O lau afioga o le upu moni."

O isi fuaitau o loʻo aʻoaʻoina ai i tatou i le faʻaaogaina o mau i lenei vaega o faaosoosoga o: 1). Heberu 5: 14 o loʻo faʻapea mai e tatau ona tatou matutua ma "masani" i le Upu, o lea ua aʻoaʻoina ai o tatou mafaufau e iloa le lelei ma le leaga. "

2). Na aoao atu e Iesu Ona soo ina ua Ia tuua i latou o le a aumaia e le Agaga mea uma na Ia aoaoina atu ia i latou ia manatuaina. Na ia aoaoina i latou i le Luka 21: 12-15 e le tatau ona latou popole pe o le a le tala e fai pe a aumai i luma o tagata molia.

I le tele lava auala, ou te talitonu, Na te fagua i tatou ia manatua Lana Upu pe a tatou manaomia i la tatou taua faasaga ia Satani ma ana au, ae muamua e tatau ona tatou iloa.

3). Salamo 119: Na faapea mai 11 "Ua ou natia lau upu i loʻu loto, neʻi ou agasala atu ia te oe."
Faatasi ai ma mafaufauga talu ai, o le galue a le Agaga ma le Upu, o le taulotoina o Mau ua manatuaina e mafai ona lapataia i tatou ma tuuina mai ia i tatou se auupega pe a faaosoosoina i tatou.

O le isi itu o le taua o le Tusi Paia o le aoao mai ia i tatou o taga e fai e fesoasoani ai ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga.

O se tasi o nei Tusitusiga Paia o Efeso 6: 10-15. Faʻamolemole faitau lenei fuaitau.
Fai mai, "Ia ofuina le ofutau atoatoa o le Atua, ina ia outou mafai ona tetee atu i togafiti a le tiapolo, aua tatou te le tauivi e tetee atu i le tino ma le toto, ae faasaga i alii, ma malosiaga, faasaga i alii o le pouliuli o lenei tausaga; e tetee atu i 'au faaleagaga o amioleaga i nofoaga faalelagi. "

Fai mai le faaliliuga a le NASB, "tutumau mausali e tetee atu i fuafuaga a le tiapolo."
Fai mai le NKJB "ia ofuina le ofutau atoatoa o le Atua ina ia mafai ai ona e tetee atu (tetee atu) i fuafuaga a Satani."

Efeso 6 o loʻo faʻamatalaina vaega o le ofutau e pei ona taua i lalo: (Ma latou i ai iina e fesoasoani ia i tatou ia tutu mausali e tetee atu i faaosoosoga.)

1. "Fusi oe i le upumoni." Manatua na fetalai Iesu, "O lau afioga o le upu moni lea."

Fai mai "fusi" - e tatau ona tatou fusia i tatou lava i le afioga a le Atua, vaai tutusa i le nanaina o le afioga a le Atua io tatou loto.

2. "Ia oofu i le ufifatafata o le amiotonu.
Tatou te puipuia i tatou lava mai tuuaiga a Satani ma masalosaloga (e tutusa ma ia e fesiligia le atua o Iesu).
E tatau ona tatou maua le amiotonu a Keriso, ae le o ni a tatou lava galuega lelei.
Roma 13: 14 o loo faapea mai, "e le o le mauaina o laʻu lava amiotonu, ae o le amiotonu e ala i le faatuatua ia Keriso, ina ia ou iloa ai o Ia ma le mana o Lona toetu ma le mafutaga ma Ona mafatiaga , ia ogatasi ma Lona maliu. "

E tusa ai ma le Roma 8: 1 "Ua leai nei se taʻusalaga ia i latou o loo i totonu ia Keriso Iesu."
Galatia 3: 27 fai mai "ua faʻaofuina i tatou i Lana amiotonu."

3. Fuaiupu 15 ua fai mai "ia vaevaevae o outou vae i sauniuniga o le Talalelei."
Pe a tatou suesue e sauniuni e faasoa atu le talalelei i isi, e faamalolosia ai i tatou ma faamanatu mai ia i tatou mea uma na faia e Keriso mo i tatou ma uunaia i tatou ao tatou faasoa atu ma vaai i le Atua e faaaogaina i olaga o isi oe ua iloa o Ia ao tatou faasoa atu .

4. Faaaoga le Afioga a le Atua e fai ma talipupuni e puipuia ai oe mai i fana fanafana a Satani, o ana tuuaʻiga, e pei ona faia e Iesu.

5. Puipui lou mafaufau i le pulou o le faaolataga.
O le iloaina o le Upu a le Atua ua faamautinoa mai ai ia i tatou lo tatou faaolataga ma aumaia ia i tatou le filemu ma le faatuatua i le Atua.
O lo tatou puipuiga ia te Ia e faamalolosia ai i tatou ma fesoasoani tatou te faalagolago ai ia te Ia pe a osofaia ma faaosoosoina i tatou.
O le tele o mea tatou te faʻamamafaina ai i tatou i Tusitusiga Paia le malosi tatou te avea ai.

6. Fuaiupu 17 fai mai e faaaoga le Tusi Paia o se pelu e tau ai osofaiga a Satani ma Ana pepelo.
Ou te talitonu o vaega uma o le ofutau e fesootai ma le Tusi Paia o se talipupuni po o se pelu e puipui ai i tatou lava, tetee atu ia Satani e pei ona faia e Iesu; pe ona o lona aoaoina oi tatou e pei o le amiotonu po o le faaolataga e faamalosia ai i tatou.
Ou te talitonu a tatou faaaogaina saʻo le Tusi Paia ua tuuina mai foi e le Atua ia i tatou Lona mana ma le malosi.
O se poloaiga mulimuli i Efeso o loo fai mai "faaopoopo le tatalo" i o tatou ofutau ma ia "mataala."
Afai tatou te tilotilo foi i le "Tatalo a le Alii" i le Mataio 6 o le a tatou vaaia ai na aoao mai i tatou e Iesu i le taua o le auupega taua o le tetee atu lea i faaosoosoga.
Fai mai e tatau ona tatou tatalo ina ia "le taitai atu i tatou e le Atua i faaosoosoga," ma o le a "laveaiina i tatou mai le leaga."
(O nisi faaliliuga ua faapea mai "laveaiina i tatou mai le leaga.")
Na tuuina mai e Iesu ia i tatou lenei tatalo e fai ma a tatou faataitaiga o le auala e tatalo ai ma le mea e tatalo ai.
O nei fasifuaitau e lua ua faailoa mai ai ia i tatou o le tatalo mo le laveai mai faaosoosoga ma le leaga e taua tele ma e tatau ona avea ma se vaega o la tatou tatalo tatalo ma a tatou auupega faasaga i fuafuaga a Satani,

1) taofia i tatou mai le faaosoosoga ma
2) laveaʻiina i tatou pe a faaosoosoina i tatou e Satani.

Ua faaali mai ia i tatou tatou te manaomia le fesoasoani a le Atua ma le mana ma e finagalo o Ia ma mafai ona foai atu ia i latou.
I le Mataio 26: 41 Na fetalai atu Iesu i ona soo e mataala ma tatalo ina neʻi latou ulu atu i faaosoosoga.
2 Peter 2: Fai mai le 9 "ua silafia e le Alii le ala e laveaʻiina ai ē amioatua (amiotonu) mai faaosoosoga."
Tatalo ina ia laveaiina e le Atua muamua ma pe a tofotofoina oe.
Ou te manatu o le tele oi tatou o loo misia lenei vaega taua o le tatalo a le Alii.
I Korinito 10: 13 fai mai o faʻaosoosoga tatou te feagai e taatele ia i tatou uma, ma o le a faia e le Atua se auala e sao ai mo i tatou. E tatau ona tatou vaavaai mo lenei mea.

Eperu 4: 15 fai mai na tofotofoina Iesu i mea uma e pei ona tatou i ai (e pei o tuinanau o le tino, tuinanau o mata ma le faamaualuga o le olaga).

Talu ai na Ia feagai ma itu uma o faaosoosoga, ua mafai ona avea o ia ma o tatou fautua, puluvaga ma o tatou failautusi.
E mafai ona tatou o atu ia te Ia e avea ma o tatou Fesoasoani i vaega uma o faaosoosoga.
Afai tatou te o mai ia te Ia, Na te fautua mo i tatou i luma o le Tama ma tuuina mai ia i tatou Lona mana ma le fesoasoani.
Efeso 4: Fai mai le 27 "aua nei tuuina atu se avanoa i le tiapolo," i se isi faaupuga, aua le tuuina atu ia Satani avanoa e faaosooso ai oe.

O iinei foi o loʻo i ai tusitusiga paia e fesoasoani ia i tatou i le aoaoina oi tatou i mataupu faavae e mulimuli ai.
O se tasi o na aoaoga o le sola pe aloese mai agasala, ma ia aloese mai tagata ma tulaga ia e ono oo atu ai i faaosoosoga ma le agasala. O le Feagaiga Tuai, aemaise le Faataoto ma le Salamo, ma le tele foi o tusi o le Feagaiga Fou o loo taʻu mai ia i tatou mea e aloese ai ma sosola.

Ou te talitonu o se nofoaga lelei e amata ai, o le "agasala tele," o se agasala e te iloa e faigata ona foia.
(Faitau le Eperu 12: 1-4.)
E pei ona tatou fai mai ia tatou lesona i le faatoilaloina o le agasala, o le laasaga muamua o le taʻutaʻu atu lea o agasala i le Atua (I John 1: 9) ma galue i ai e ala i le tetee atu pe a faaosoosoina oe e Satani.
Afai e te toe toilalo, amata ma taʻutaʻu atu ma ole atu i le Agaga o le Atua e avatu ia te oe le manumalo.
(Fai soo pe a talafeagai.)
Pe a feagai oe ma se agasala faapena o se manatu lelei le faʻaaogaina o se fefaʻasoaʻiga ma vaavaai ma suʻesuʻe i le tele o fuaiupu e mafai ona e faia i luga o le mea e tatau ona aʻoaʻoina e le Atua i le mataupu ina ia mafai ona e usitaʻi i mea o loʻo fetalai mai ai le Atua. O nisi faʻataʻitaʻiga e mulimuli mai:
I Timoteo 4: 11-15 ua taʻu mai ia i matou o fafine e le faʻavalea e mafai ona avea ma pisivalea ma failauga ma tagata taufaaleaga ona ua tele naua le taimi i o latou lima.

Ua fautuaina e Paulo i latou ina ia faaipoipo ma avea ma tagata faigaluega io latou lava aiga ina ia aloese mai na agasala.
Tito 2: 1-5 ua fai atu i tamaitai ia aua le taufaaleaga, ia saʻo.
Faataoto 20: 19 ua faailoa mai ia i matou o le taufaaleaga ma le faitatala eo faatasi.

Ua faapea mai, "O le savali o ia o le talatala, e faʻaali mai mea lilo, o lea ia aua nei fesootaʻi ma se tasi e faʻalialia ona laugutu."

Faataoto 16: 28 fai mai "o se tagata musumusu e vavaeese uo sili ona lelei."
Fai mai le Faataoto, "o le talatala e faaali mai mea lilo; ao le ua i ai le agaga faamaoni, e nanaina se mea."
2 Korinito 12: 20 ma Roma 1: 29 faʻaali mai ia i matou tagata musumusu e le malie i le atua.
E pei o se isi faʻataʻitaʻiga, ia 'onā. Faitau Kala 5: 21 ma Roma 13: 13.
I Korinito 5: 11 o loʻo taʻu mai ia i tatou "aua le faʻatasi ma soo se tasi e taʻua o le uso o le tagata le mama, matapeʻapeʻa, o le ifo i tupua, o se tagata taufaaleaga poʻo se tagata onā po o se faimalaga, e oʻo lava i le 'ai faʻatasi ma se tasi faapena."

Faataoto 23: Fai mai 20 "aua le fefiloi ma le 'ava."
I Korinito 15: 33 fai mai "O le leaga o le kamupani e faaleagaina ai amio lelei."
O faʻaosoosoina oe e faʻavalevalea pe saili mo se tupe faigofie e ala i le gaoi po o le faomea?
Manatua Efeso 4: 27 fai mai "aua le tuʻuina se avanoa i le tiapolo."
2 Tesalonia 3: 10 & 11 (NASB) fai mai "matou masani ona fai atu ia te oe lenei faatonuga:" afai e le galue se tasi, pe tuu atu ia te ia 'ai… o nisi o outou e ola i se olaga amio pulea, leai se galuega na o le faia ae na o le amio faʻapitoʻi. "

O loʻo faʻaalia i le fuaiupu 14 "'āfai e lē usiusitaʻi se isi i a matou faʻatonuga ... aua le faʻatasi ma ia."
I Thessalonians 4: Fai mai 11 "ia galue o ia ma ona lava lima."
Faʻasalaga, maua se galuega ma aloese mai tagata valea.
O se faʻataʻitaʻiga sili lea mo tagata paie ma soʻo se tasi e taumafai e tamaoaiga e ala i soʻo se faiga faʻapolofesa e pei o le taufaasese, gaoi, faimalaga, ma isi.

Faitau foi le I Timoteo 6: 6-10; Filipi 4:11; Eperu 13: 5; Faataoto 30: 8 & 9; Mataio 6:11 ma le tele o isi fuaiupu. O le paie o se sone lamatiaga.

Aoao mea o loo taʻu mai e le Atua i totonu o Tusitusiga paia, savali i lona malamalama ma ia le faaosoosoina oe e le leaga, i luga o lenei autu poo se isi lava autu e faaosooso oe e agasala.

Iesu o lo tatou faataitaiga, Na leai se mea.
Fai mai tusitusiga paia e leai se mea e tuu ai Lona ao. Na ia saili na o le finagalo o Lona Tama.
Na ia tuʻuina uma lava e oti - mo i matou.

I Timothy 6: Fai mai 8 "afai ei ai a tatou meaai ma lavalava o le a tatou fiafia i lena mea."
I le fuaiupu 9 na ia faamatalaina lenei mea i le faaosoosoga e ala i le faapea atu, "O tagata oe mananao e mauoa e pauu atu i faaosoosoga ma mailei ma i le tele o manaoga valea ma le leaga e faapologa ai tagata i le malaia ma le faatafunaga."

Fai mai le tele, faitau i ai. O se faataitaiga lelei o le auala e fesoasoani ai le iloa ma le malamalama ma le ogatasi ma le Tusi Paia e foia ai faaosoosoga.

O le usiusitai i le Upu o le ki lea i le faatoilaloina o soo se faaosoosoga.
O le isi faataitaiga o le ita. E faigofie ona ita.
Faʻamatalaga 20: 19-25 fai mai e le faʻafesoʻotaʻi ma se tagata ua ita.
Faataoto 22: Fai mai 24 e le "alu ma se tamaloa vevela." Faitau foi Efeso 4: 26.
O isi lapataiga o tulaga e sola pe aloese ai (o loʻo taʻavale mai) o:

1. Tausalaga talavou - 2 Timothy 2: 22
2. Lust mo tupe - I Timothy 6: 4
3. Le ola le mama ma mulilulua po o mulilua - I Korinito 6: 18 (Ua toe fai mai e le Faataoto lenei mea.)
4. Ifo i tupua - I Korinito 10: 14
5. Toto ma le Faitaʻaga - Teuteronome 18: 9-14; Galatia 5: 20 2 Timoteo 2: 22 ua tuʻuina mai ia i tatou nisi faʻatonuga e ala i le tauina mai ia i tatou ia tulimataʻi le amiotonu, faatuatua, alofa ma le filemu.

O le faia o lenei mea o le a fesoasoani ia i tatou e tetee atu i faaosoosoga
Manatua 2 Peter 3: 18. Ua taʻu mai ai ia i tatou ia "tupu i le alofa tunoa ma le malamalama o lo tatou Alii o Iesu Keriso."
O le a fesoasoani ia i tatou e iloatino le lelei ma le leaga, e aofia ai le fesoasoani ia i tatou e iloatino fuafuaga a Satani ma taofia i tatou mai le tautevateva.

O le isi itu o loʻo aʻoaʻoina mai Efeso 4: 11-15. Fuaiupu 15 fai mai ia tuputupu ae ia te Ia. O le uiga o lenei mea o lenei mea ua ausia e pei ona avea i tatou ma vaega o le tino o Keriso, o lona uiga o le ekalesia.

E tatau ona tatou fesoasoani le tasi i le isi e ala i le aoao atu, alofa ma fefaamalosiaʻi le tasi i le isi.
Fuaiupu 14 o se tasi o taunuuga, o le a le mafai ona felafoaʻiina i tatou e ala i faiga taufaasese ma taufaasese.
(O ai nei o le a avea ma taufaasese taufaasese o ia o le a na o ia lava ma isi e faʻaaogaina togafiti faapena?) I le avea o se vaega o le tino, o le ekalesia, e fesoasoani foi ia i tatou i le tuuina atu ma le taliaina o faasaʻoga mai le tasi.

E tatau ona tatou faaeteete ma agamalu i le auala tatou te faia ai lenei mea, ma iloa mea moni ina ia tatou le faamasinoina.
Faataoto ma Mataio ua tuuina mai faatonuga i lenei mataupu. Suʻe i ai ma suesue i ai.
E fai ma faʻataʻitaʻiga, Kalatia 6: 1, "Uso e, afai e maua se tagata i se mea sese (pe maua i soo se agasala), oeo loʻo faʻaleagaga, toe faʻafoisia sea ituaiga i se agaga agamalu, mafaufau ia te oe lava oe nei faaosoosoina. "

Faataʻitaʻi i le mea, e te fesili ai. Loto i le faamaualuga, faamaualuga, faamaualuga, po o soo se agasala, e oo lava i le agasala e tasi.
Faʻaitete. Manatua Efeso 4: 26. Aua le tuuina atu ia Satani se avanoa, o se nofoaga. E pei ona mafai ona e vaʻai, o loʻo i ai i le Tusi Paia le taua tele i nei mea uma.

E tatau ona tatou faitau i ai, taulotoina, malamalama i ona aoaoga, faatonuga ma le mana, ma sii mai, faaaogaina e pei o a tatou pelu, usiusitai ma mulimuli i lana savali ma aoaoga. Faitau 2 Peter 1: 1-10. O le malamalama e uiga ia te Ia, o loo maua i Tusitusiga Paia, ua tuuina mai ia i tatou mea uma tatou te manaomia mo le olaga ma le faaleatua. E aofia ai le tetee atu i faaosoosoga. O le talaaga iinei o le malamalama o le Alii o Iesu Keriso lea e sau mai Tusitusiga Paia. Fuaiupu 9 ua faapea mai tatou te tofusia i le amioatua ma ua faaiuina e le NIV "ina ia mafai ... ona tatou sosola ese mai le amioleaga i le lalolagi na mafua mai i manaoga leaga."

Tatou te toe vaai foi i le fesootaiga i le va o Mau ma faatoilaloina pe sao mai faaosoosoga o tuinanau o le tino, o tuinanau o mata ma le faamaualuga o le olaga.
O lea i totonu o Tusitusiga Paia (pe a tatou vaavaai ma malamalama i ai) ua ia i tatou le folafolaga o le avea ma e tofusia i Lona natura (faatasi ma Lona mana uma) ina ia sao mai faaosoosoga. Ua ia i tatou le mana o le Agaga Paia e maua ai le manumalo.
Na faatoa ou mauaina se pepa o le Eseta lea na sii mai ai lenei fuaiupu, "Faafetai i le Atua, lea e mafua ai ona tatou manumalo ia Keriso" 2 Corinthians 2: 16.

Faʻafefea taimi.

Kalatia ma isi Feagaiga Fou o loʻo i ai lisi o agasala e tatau ona tatou aloese ai. Faitau le Kala 5: 16-19 O i latou o "le ola le mama, le mama, faitaaga, ifo i tupua, togafiti faataulaitu, feitagai, finauvale, fuā, itaitagofie, fevaevaeaʻiga, fevaevaeaʻiga, fevaevaeaʻiga, mataʻutia, onā, onomea ma mea faapena."

I le mulimuli ai i lenei mea i le fuaiupu 22 & 23 o le fua o le Agaga "alofa, olioli, filemu, onosai, agalelei, agalelei, faamaoni, agamalu, amio pulea."

O lenei fuaitau o Tusitusiga Paia e sili ona manaia i le tuuina mai ia i tatou o se folafolaga i le fuaiupu 16.
"Savali i le Agaga, ma o le ae le faataunuuina le manao o le tino."
Afai tatou te faia le ala a le Atua, o le a tatou le faia la tatou ala, e ala i le mana o le Atua, gaoioi ma suia.
Manatua le tatalo a le Alii. E mafai ona tatou ole atu ia te Ia e taofia i tatou mai faaosoosoga ma laveaiina i tatou mai le leaga.
Fuaiupu 24 o loo faapea mai, "oi latou oe ua auai i le Keriso ua latou faasatauroina le tino ma ona tuinanau ma tuinanau."
Manatua le faʻafia ona toe faia le tuinanau.
Roma 13: 14 faʻaaoga i lenei auala. "Ia ofu i le Alii o Iesu Keriso ma ia le saunia se mea mo le tino, e faataunuu ai ona tuʻinanau." O lenei mea o loo faaputuputuina.
O le ki o le tetee atu i tuʻinanau muamua (tuinanau) ma tuu i luga (fualaau o le Agaga), poʻo le tuʻuina i luga o le mea mulimuli ma o le ae le faʻatagaina muamua.
O se folafolaga lenei. Afai tatou te savavali i le alofa, onosai ma le amio pulea, faʻapefea ona tatou ita, fasioti tagata, gaoi, ita pe faʻalumaina.
E pei lava ona faamuamua e Iesu Lona Tama ma faia le finagalo o le Tama, e tatau foi ia i tatou.
Fai mai le Efeso 4: 31 & 32, tiaʻi le le fiafia, ita ma le ita ma le taufaaleaga; ma ia agalelei, agamalu ma lotofaamagalo. Ua faaliliuina saʻo, Efeso 5:18 fai mai “ia faatumuina outou i le Agaga. O se taumafaiga faifai pea lenei.

O se failauga na ou faalogo muamua i ai, "O le alofa o se mea e te faia."
O se faʻataʻitaʻiga lelei o le alofa o le ai ai pe a i ai se tasi e te le fiafia i ai, o le e te ita i ai, faia se mea agalelei ma agalelei mo i latou nai lo le faʻaalia o lou ita.
Tatalo mo i latou.
O le mea moni o le mataupu faavae o loʻo i totonu o le Mataio 5: 44 lea e fai mai ai "tatalo mo i latou oe faʻafefeina oe."
Faatasi ai ma le mana ma le fesoasoani a le Atua, o le alofa e suia ma suia ai lou ita agasala.
Taumafai, fai mai le Atua afai tatou te savavali i le malamalama, i le alofa ma i le Agaga (e le mafai ona vavalalata) o le a tupu.
Galatia 5: 16. E mafaia e le Atua.

2 Peter 5: 8-9 ua fai mai, "Ia e mataala, mataala (i luga o le mataala), o loo osofaia oe e le fili o le tiapolo, saili po o ai na te 'aina."
James 4: 7 fai mai "tetee i le tiapolo ma o le a sola ese mai ia te oe."
Fuaiupu 10 o le Atua lava Ia o le a faaatoatoaina, faamalosi, faamautu, faatuina ma faamautu oe. "
James 1: 2-4 fai mai "mafaufau i le fiafiaga uma pe a feagai ma tofotofoga (faaosoosoga faʻaosoosoga eseese) o le iloa e maua ai le onosaʻi (onosaʻi) ma tuʻuina le tumau i lana galuega atoatoa, ina ia atoatoa oe ma atoatoa, leai se mea."

Ua faatagaina i tatou e le Atua ina ia tofotofoina, tofotofoina ma tofotofoina e faatupuina le onosai ma le tumau ma le atoatoa ia i tatou, ae e tatau ona tatou teenaina ma tuu ai e galue ai le finagalo o le Atua io tatou olaga.

Efeso 5: 1-3 ua faapea mai, "O le mea lea ia outou faaaʻoaʻo ai i le Atua, pei o fanau pele, ma savavali i le alofa, pei ona alofa foi Keriso ia te outou, ma tuuina mai o Ia lava mo i tatou, o se taulaga ma se taulaga i le Atua o se manogi manogi.

Ae o le ola le mama po o soo se mea le mama po o le matapeʻapeʻa e le tatau ona taʻua i totonu ia te oe, e pei ona tatau i le au paia. "
Iakopo 1: 12 & 13 “Amuia le tagata e onosai i lalo o tofotofoga; aua a maeʻa ona faʻamaonia o ia, o le a ia mauaina le pale o le ola na folafolaina e le Aliʻi ia i latou e alolofa ia te Ia. Aua neʻi fai atu se tasi pe a faʻaosoosoina o ia, "Ua faʻaosoosoina aʻu e le Atua"; aua e le faʻaosoosoina le Atua e le leaga, na te le faʻaosooso foi i se tasi. ”

O LE FAAMASINOGA O LE FAAMASINOGA?

Ua fesili mai se tasi, "Pe o le faaosoosoga ea e agasala ai." O le tali puupuu o le "leai."

O le faataitaiga sili lava o Iesu.

Ua taʻu mai i tusitusiga paia o Iesu o le Tamai Mamoe atoatoa a le Atua, o le taulaga atoatoa, e aunoa ma le agasala. O Peter 1: O 19 o loo tautala e uiga ia te Ia o "se tamai mamoe e leai sona pona po o se faaletonu."

Fai mai 4: "Auā e leai so tatou ositaulaga sili e le mafai ona faʻafefe atu io tatou vaivaiga, ae o loʻo i ai se tasi na faaosoosoina i soo se auala, e pei lava ona tatou i ai - ae leai se agasala."

I le Kenese e uiga i le agasala a Atamu ma Eva, ua tatou vaaia Eva na faaseseina ma faaosoosoina e le usitai i le Atua, ae e ui ina sa ia faalogo ma mafaufau i ai, e lei agasala foi o ia po o Atamu seia latou aai i le fua o le Laau o le Poto Lelei ma Le Leaga.

I Timothy 2: 14 (NKJB) na faapea mai, "Ma e leʻi faaseseina Atamu, ao le fafine ua faaseseina ua pa'ū i le solitulafono."

Fai mai le Iakopo 1: 14 & 15 "ae e taʻitasi le tagata ona faʻaosoosoina, pe a faʻaosoina ma faʻasesēina e lona lava manaʻoga leaga. Ma, a uma ona to le tuʻinanau, ona fānau mai le agasala; a matua le agasala, ona fanaua mai ai lea o le oti. ”

O lea, e leai, o le faaosoosoina e le o le agasala, e tupu le agasala pe a e galue i le faaosoosoga.

Pe e Sese le faia o Feusuaiga i fafo atu o le Faaipoipoga?
O se tasi o mea o loo manino manino mai le Tusi Paia, o le mulilua, feusuaiga ma se tasi e ese mai i lou toʻalua, o le agasala.

Fai mai 13: 4, "o le faaipoipoga e tatau ona faamamaluina e tagata uma ma o le moega o le faaipoipoga e mama, aua o le a faʻamasinoina e le Atua le mulilua ma le faitaʻaga uma."

O le upu faaliliuina "amioga le mama" o lona uiga o soo se feusuaiga e ese mai le tasi i le va o se alii ma se tamaitai ua faaipoipo le tasi i le isi. O loʻo faʻaaoga i le Tesalonia 4: 3-8 "O le finagalo o le Atua ia faapaia outou: ia aloese mai le faitaaga; e tatau ia te outou taitoatasi ona aoao e pulea lona lava tino i se auala paia ma mamalu, ae le o le tuinanau tuinanau e pei o tagata faapaupau, oe le iloa le Atua; ma i lenei mataupu e leai se tasi e tatau ona sese i lona uso pe faʻaaogaina foi o ia.

O le a faasalaina e le Alii tagata mo agasala uma faapena, e pei ona uma ona tatou taʻu atu ma lapataia oe. Auā e leʻi valaʻau mai le Atua 'iā te i tatou e leaga, a ia tatou ola i le ola paʻia. O le mea lea, o lē e teena lenei faʻatonuga, e le teenaina le tagata ae o le Atua, o le na te foaʻiina mai ia te oe lona Agaga Paia. "

Pe o le Fausiaina o le Masturbation o se Agasala ma E Faʻapefea Ona Ou Faʻasalaga?
O le mataupu o le taaloalo i totogasolo e faigata aua e le o taʻua i se auala le mafaaseseina i le Upu a le Atua. Ma e mafai ona faʻapea e i ai tulaga e le o se agasala. Ae ui i lea, o le tele o tagata e mimilo masani e mautinoa lava aʻafia i agasala amio i nisi auala. Fai mai Iesu i le Mataio 5:28, "Ae ou te fai atu ia te outou, ai se vaai atu i se fafine ma tuʻinanau ua uma ona mulilua ma ia i lona loto." O le matamata i ponokalafi ona sosolo ai lea ona o tuinanau feusuaiga e mafua mai i ponokalafi o le mautinoa agasala.

Mataio 7: 17 & 18 “E faʻapena foi laʻau lelei uma e fua mai i fua lelei, a o le laʻau leaga e fua mai i fua leaga. O le laau lelei e le mafai ona fua mai i fua leaga, ma o le laau leaga e le mafai ona fua mai i fua lelei. ” Ou te iloa o le anotusi o lenei o loo talanoa e uiga i perofeta pepelo, ae o le mataupu faavae e foliga mai e faaaoga. E mafai ona e iloa pe o se mea e lelei pe leaga i le fua, o iʻuga, o le faia. O a ni iʻuga o le taaloalo i totoga?

E mimilo ai le fuafuaga a le Atua mo feusuaiga i le faʻaipoipoga. O feusuaiga i le faʻaipoipoga e le mo na o le foafoaina o fanau, na foafoaina e le Atua ia avea ma se mea sili ona manaia e fusia faʻatasi ai le tane ma le ava. A oʻo le aliʻi poʻo le fafine i le tumutumuga, o le aofai o vailaʻau e faʻasaʻolotoina i le faiʻai fausiaina se lagona o le fiafia, malologa ma le soifua manuia. O se tasi o ia mea o le chemie o le opiod, e tai tutusa lava ma le mafuaʻaga o le opium. E le gata ina maua mai ai le tele o lagona fiafia, ae pei o opiod uma, e faʻatupuina ai foi se manaʻoga malosi e toe fai le mea na tupu. O lona uiga, o feusuaiga e faʻatamaʻi. Ole mea lea e matua faigata ai lava i tagata faʻataʻitaʻi ona lafoa le faʻamalosi poʻo le faʻasotoma, latou te fai ma mausa le osooso o latou mafaufau i taimi uma latou te toe faia ai a latou amioga leaga. Mulimuli ane, ua avea faigata, pe a le mafai, mo i latou e matua fiafia i soʻo se isi lava ituaiga o feusuaʻiga aafiaga.

O le masturbation e maua ai le faʻamaʻi faʻamaʻi tutusa i totonu o le faiʻai e pei o le faʻafeusuaiga faʻafeusuaiga poʻo le faʻatagaina po o le faʻalavelave. O se tulaga mama atoatoa faaletino e aunoa ma le lagona lelei i manaoga faalelagona o se isi tagata e matua taua tele i le feusuaiga faaleulugalii. O le tagata e masturbates e faʻasao faʻafeusuaiga e aunoa ma le galue malosi o le fausiaina o se fegalegaleaiga alofa ma o latou taitoalua. Afai latou te masturbate pe a uma ona matamata i ponokalafi, latou te iloa le mea o latou manaʻoga feusuaiga o se mea e faaaoga mo le faamalieina, ae le o se tagata moni na faia i le faatusa o le Atua o lē e tatau ona tausia ma le faʻaaloalo. Ma e ui lava e le tupu i tulaga uma lava, o le masturbation e mafai ona avea ma se sao vave mo manaoga tau feusuaiga e le manaomia ai le galue malosi o le fausiaina o se mafutaga patino ma le isi itupa, ma e mafai ona sili atu ona manaomia i le tagata e masturbates nai lo le feusuaiga. Ma e pei foi ona faia i le fausua o feusuaiga, e mafai ona avea ma vaisu e faapea o le feusuaiga e le o toe manaomia. E mafai foi e le masturbation ona faafaigofieina ai alii ma tamaitai ona aafia i feusuaiga e tutusa ma feusuaiga pe afai o le aafiaga tau feusuaʻiga e toalua tagata e fafaguina e le tasi le isi.

I le aotelega o lenei mea, na foafoaina e le Atua tane ma fafine o ni tagata feusuaiga o latou manaoga tau feusuaiga e tatau ona ausia i le faaipoipoga. O isi feusuaiga uma i fafo atu o le faaipoipoga ua manino le taʻusalaina i Tusitusiga Paia, ma e ui lava e le o manino le taʻusalaina o le masturbation, ae ua lava naua taunuuga le mafua ai alii ma tamaitai oe mananao e faafiafia le Atua ma e mananao ia i ai se Atua e faamamaluina le faaipoipoga e aloese ai.
O le fesili e sosoʻo pe faʻafefea e se tagata ua fai ma ona mausa le faʻaosofia o le gaʻo ona tuʻu saoloto mai ia. E manaʻomia ona fai atu i luma afai o lenei o se umi tu masani e mafai ona matua faigata ona motusia. O le laʻasaga muamua o le faʻatonuina lea o le Atua i ou itu ma le Agaga Paia e galue i totonu ia te oe e faʻamutaina lenei amioga. I nisi upu, e tatau ona e sefe. O le olataga e sau mai le talitonu i le Tala Lelei. I Korinito 15: 2-4 fai mai, O lenei tala lelei ua faʻaolaina ai outou… Mo mea na ou mauaina na ou tuʻuina atu ia te outou e avea ma mea taua muamua: na maliu Keriso mo a tatou agasala e tusa ma Tusitusiga Paia, na tanu o ia, na toe tu mai o ia. i le aso tolu e tusa ma Tusitusiga Paia. ” E tatau ona e taʻutino na e agasala, taʻu i le Atua e te talitonu i le Talalelei, ma ole atu ia te Ia e faʻamagalo oe faʻavae i luga o le mea moni na totogi e Iesu au agasala ina ua Ia maliu i luga o le satauro. Afai e malamalama le tagata i le feʻau o le faʻaaliga na faʻaalia i le Tusi Paia, na te iloa o le ole atu i le Atua e laveaʻi o ia, o lona uiga ole ole atu lea i le Atua e faia ni mea se tolu: ia laveaʻi o ia mai le faʻavavau iuga o le agasala (faavavau i Seoli), ina ia laveaʻi ia te ia mai le pologa e agasala ai i lenei olaga, ma ave o ia i le lagi pe a oti o ia i le mea o le a laveaʻiina ai o ia mai lava le agasala.

O le faʻaolaina mai le malosi o le agasala o se matua taua mataupu e malamalama ai. Kalatia 2:20 ma le Roma 6: 1-14, faʻatasi ai ma isi Mau, o loʻo aʻoaʻo mai ai ua tuʻuina i tatou ia Keriso pe a tatou talia o Ia o lo tatou Faʻaola, ma o se vaega o lena mea, o lo tatou faʻasatauroina faʻatasi ma Ia ma le malosi o le agasala. e taofi tatou ua malepe. E le o lona uiga ua otometi ona tatou saʻoloto mai masaniga agasala uma, ae ua tatou maua nei le malosi e tuʻu saoloto ai e ala i le mana o le Agaga Paia galue i totonu ia i tatou. Afai tatou te ola pea i le agasala, e mafua ona tatou te le i faʻaogaina mea uma na foaʻi mai e le Atua ia tatou ina ia tatou saoloto. 2 Peter 1: 3 (NIV) fai mai, "Lona mana paia ua foaʻi mai ia i tatou mea uma tatou manaʻomia mo le amio Atua e ala i lo tatou iloa o ia na valaʻauina i tatou i lona lava mamalu ma le lelei."

O se vaega taua o lenei faiga o loʻo taua ile Kalatia 5: 16 & 17. Fai mai, "O lea ou te fai atu ai, savali i le Agaga, ma o le ae le faʻamalieina manaʻoga o le tino. Aua o le tino e manao i le mea e feteenai ma le Agaga, ma le agaga i le mea e feteenai ma le tino. O loʻo feteʻenaʻi le tasi ma le isi, ina ia aua neʻi oulua faia se mea e te manaʻo ai. ” Matau e le o fai mai e le mafai e le tino ona faia le mea e manaʻo i ai. E le o taʻua foi e le mafai e le Agaga Paia ona faia le mea e finagalo i ai. Fai mai E LE mafai ona e faia soʻo se mea e te manaʻo ai. Tele o tagata ua talia Iesu Keriso e fai ma latou Faʻaola e iai a latou agasala e mananaʻo ai e tuʻoloto mai. Tele o latou i ai foi agasala latou te le o iloa pe latou te le o sauni foi e faʻavaivai. O le mea e le mafai ona e faia pe a maeʻa ona talia Iesu Keriso e avea ma ou Faʻaola o le faʻamoemoe i le Agaga Paʻia e avatua ia te oe le mana e tuʻu saoloto ai mai agasala e te manaʻo e tuʻoloto mai ai a o e tumau pea i agasala e te manaʻo e taofi mau ai.

Sa i ai se tamaloa na taʻu mai ia te aʻu i se tasi taimi o le a ia lafoaia le faaKerisiano aua sa ia aioi atu i le Atua mo le tele o tausaga e fesoasoani ia te ia e faasaoloto mai lana vaisu o le ava malosi. Sa ou fesili ia te ia pe o faia pea feusuaiga ma lana uo teine. Ina ua ia fai mai, "Ioe," na ou fai atu, "O lea ua e fai atu i le Agaga Paia e tuua na o oe ao e agasala i lena auala, a o fai atu ia te ia e tuu atu ia te oe le mana e alu ese ai mai lou tagofia o le ava malosi. E le aoga lena mea. ” O le a tuʻuina e le Atua i tatou i nisi taimi e nofo pologa i le agasala e tasi aua tatou te le mananaʻo e tuʻu se isi agasala. Afai e te manaʻo i le mana o le Agaga Paʻia, e tatau ona e faʻatauaina i luga o tuutuuga a le Atua.

Afai la e te masani ma tuʻi i le masani ai ma manaʻo e taofi, ma fesili ia Iesu Keriso e avea ma ou Faʻaola, o le isi laʻasaga o le taʻu i le Atua e te manaʻo e usitaʻi i mea uma e taʻu mai e le Agaga Paʻia e te faia ma e te manaʻo foʻi e taʻu mai e le Atua agasala. E sili lona popole i lou olaga. I loʻu poto masani, e masani ona sili atu le popole o le Atua i agasala ou te le o amanaʻia, nai lo Lona popole i agasala o loʻo ou popole i ai. I le tautala faʻataʻitaʻi, o lona uiga o le ole atu ma le faamaoni i le Atua e faʻaali atu ia te oe ni agasala le taʻutaʻuina i lou olaga ona taʻu atu lea i aso uma i le Agaga Paʻia o le a e usitaʻi i mea uma na Ia fetalai mai ia e faia i le aso atoa ma le afiafi. O le folafolaga i le Kalatia 5:16 e moni, "savali i le Agaga ona e le faamalieina ai tuʻinanau o le tino."

O le manumalo i luga o se mea e pipii e pei o le masani ai o le faʻaaogaina masani e ono manaʻomia ai le taimi. E mafai ona e fiu ese ma toe faʻafefeteina. I John 1: Ua fai mai 9 afai e te taʻutino atu lou le usitai i le Atua o le a Ia faamagaloina oe ma faamamaina oe mai amioletonu uma. Afai e te faia le tautinoga e taʻutaʻu atu lau agasala i le taimi lava e te le manuia ai, o le a avea ma se malosi malosi. O le vavalalata i le toilalo o le taʻutaʻu atu o sau, o le latalata atili lea o oe i le manumalo. Mulimuli ane, o le ae maua oe lava taʻutaʻu atu le manao agasala i le Atua ae e te lei agasala ma ole atu i le Atua mo lana fesoasoani e usitai ia te Ia. A tupu lena mea e te latalata tele i le manumalo.

Afai o loʻo e tauivi pea, e tasi lava le mea e aoga tele. Fai mai le Iakopo 5: 16, "O lea ia taʻutaʻu atu au agasala o le tasi i le tasi ma tatalo mo le tasi ma le isi ina ia faamaloloina oe. O le tatalo a le tagata amiotonu e malosi ma aoga. ” O se agasala e le faalauaiteleina e pei o le taaloalo i totogasā e le tatau ona taʻutaʻu masani i se vaega o aliʻi ma fafine, peitaʻi o le sailia o se tagata e toʻatasi poʻo ni tagata o le itupa e tasi o le a latou tali atu ia te oe e ono fesoasoani tele. E tatau ona avea i latou ma ni tagata matutua Kerisiano o loʻo popole tele mo oe ma o loʻo naunau e tuʻuina soo mai ia te oe ni fesili faigata e uiga i mea o loʻo e faia. O le iloaina o se uo Kerisiano o le a tilotilo atu ia te oe i ou mata ma fesili pe na e toilalo i lenei eria mafai ona avea o se sili lelei lagona faʻaosofia e faia le mea saʻo i taimi uma.

O le manumalo i lenei eria e mafai ona faigata ae mautinoa e mafai. Talosia ia faamanuia oe e le Atua ao e saili e usitai ia te Ia.

Mata e Faamagalo e le Atua Agasala Mataga?

E i ai la tatou lava vaai faaletagata i le mea o le "tele" agasala, ae ou te manatu o la tatou vaai atonu e ese mai le Atua. Pau lava le auala e faʻamagaloina ai tatou mai soo se agasala, o le maliu lea o le Aliʻi o Iesu, na totogi ai a tatou agasala. Kolose 2: 13 & 14 fai mai, "Ma o oe, na oti i au agasala ma le le peritomeina o ou tino na Ia faaolaina faatasi ma Ia, ua faamagaloina oe UMA solitulafono; O le soloiesea o le tusilima o sauniga sa faasaga ia tatou, ma aveese mai le ala, tutuʻi i le satauro. " E leai se faʻamagaloga o agasala e aunoa ma le maliu o Keriso. Tagaʻi i le Mataio 1:21. Kolose 1:14 fai mai, "O ia ua tatou togiola ai i Lona toto, o le faamagaloina o agasala. Tagaʻi foʻi i le Eperu 9:22.

Pau lava le "agasala" o le a faʻasalaina i tatou ma taofia ai tatou mai le faʻamagaloga a le Atua o le le talitonu, teʻena ma le le talitonu ia Iesu o lo tatou Faʻaola. Ioane 3:18 ma le 36: "O le e talitonu ia te Ia e le faasalaina; aʻo le le faʻatuatua, ua uma ona faasalaina, aua na ia le talitonu i le igoa o le Alo e toʻatasi o le Atua… "ma le fuaiupu 36" O ia o le e le talitonu i le Alo, o le a le vaai i le ola; a o le toasa o le Atua e tumau ia te ia. ” Ua taʻua i le Eperu 4: 2, "Aua na folafolaina le tala lelei ia te i tatou, e pei foi o latou; a ua folafola le Upu e le aoga ia te i latou, ina ua le filogia ma le faatuatua ia te i latou na faalogo i ai."

Afai o oe o se tagata talitonu, o Iesu o lo tatou Fautua, tumau i taimi uma i luma o le Tama fautua mo i tatou ma tatou tatau ona o mai i le Atua ma taʻutaʻu atu a tatou agasala ia te Ia. Afai tatou te agasala, e oʻo lava i agasala tetele, o loʻo taʻu mai ia i tatou e le Ioane I: 9 e faapea: "Afai tatou te taʻutaʻu atu a tatou agasala, e faamaoni ma amiotonu o Ia e faʻamagaloina a tatou agasala ma faʻamamaina i tatou mai amioletonu uma." O le a ia faʻamagaloina i tatou, peitaʻi e faʻatagaina i tatou e le Atua ona o a tatou agasala. O nisi nei o faʻataʻitaʻiga o tagata na agasala ma le le fiafia:

# 1. TAVITA. I a matou tulaga masani, masalo o Tavita o le sili solitulafono. E mautinoa tatou te manatu i agasala a Tavita e telē. Na mulilua Tavita, ona ia fasiotia loa lea o Uria e ufiufi lana agasala. Ae, na faamagaloina o ia e le Atua. Faitau le Salamo 51: 1-15, aemaise le fuaiupu e 7 o loʻo ia faapea mai ai, "mulumulu ia aʻu ona ou paʻepaʻe ai lea i le kiona." Vaʻai foʻi i le Salamo 32. I lana talanoa e uiga ia te ia lava na ia fai mai ai i le Salamo 103: 3, "O Ia na te faʻamagaloina au amioletonu uma." Fai mai le Salamo 103: 12, “E pei ona mamao o le sasaʻe ma sisifo, e faapea foi ona Ia aveʻesea a tatou solitulafono mai ia i tatou.

Faitau le 2 Samuelu mataupu e 12 lea na faʻafesagaʻi ai e le perofeta o Natano Tavita ma Tavita faapea, "Ua ou agasala ia Ieova." Ona taʻu atu lea e Natano ia te ia i le fuaiupu 14, "Ua aveʻeseina foi e le Alii au agasala…" Ae ia e manatua, na faasalaina Tavita e le Atua mo na agasala i lona olaga.

  1. Na oti lona atalii.
  2. Na puapuagatia o ia i le pelu i taua.
  3. Na sau ia te ia le leaga mai lona lava fale. Faitau le 2 Samuelu mataupu 12-18.

# 2. MOSESE: I le toʻatele, o agasala a Mose e foliga mai e faatauvaa pe a faʻatusatusa i agasala a Tavita, peitaʻi i le Atua e tetele na. O lona olaga o loʻo manino taʻua i Tusitusiga Paia, e pei foi o lana agasala. Muamua, e tatau ona tatou malamalama i le "Laueleele Folafolaina" - Kanana. Na ita tele le Atua i le agasala a le le usiusitaʻi o Mose, le toʻatamaʻi o Mose i tagata o le Atua ma lona faʻailoaina sese o le amio a le Atua ma le le lava o le faʻatuatua o Mose, na Ia le faʻatagaina ai ona ulufale i le "Nuu Folafolaina" o Kanana.

E toʻatele tagata talitonu e malamalama ma faʻasino i le "Laueleele Folafolaina" o se ata o le lagi, poʻo le ola e faʻavavau ma Keriso. E le o le tulaga lea. Oe tatau faitau le Eperu mataupu 3 & 4 ia malamalama ai i lenei. O loʻo aʻoaʻo mai ai o le ata o le malologa a le Atua mo Ona tagata - o le ola faʻatuatua ma le manumalo ma le ola tele o loʻo ia faʻasino i Tusitusiga Paia, i lo tatou olaga faitino. I le Ioane 10:10 Na fetalai Iesu, "Ua ou sau ina ia latou maua le ola ma ia latou maua atili ai." Afai o se ata o le lagi, aisea la na faʻaali ai Mose ma Elia mai le lagi e tutu faʻatasi ma Iesu i luga o le Mauga o Liua (Mataio 17: 1-9)? E leʻi leiloa le faaolataga a Mose.

I le Eperu mataupu 3 & 4 na taʻua ai e le tusitala le fouvalega o Isaraelu ma le le talitonu i le vao ma fai mai le Atua e le ulufale le augatupulaga atoa i Lona malologa, le "Nuu Folafolaina" (Eperu 3:11). Na ia faʻasalaina i latou na mulimuli i sipai e toasefulu na latou aumaia tala le lelei o le laueleele ma faʻavaivaia tagata mai le faʻatuatuaina o le Atua. Eperu 3: 18 & 19 fai mai latou le mafai ona ulufale atu i Lona malologa ona o le le talitonu. Fuaiʻupu 12 & 13 fai mai e tatau ona tatou faʻamalosiau, ae le o le faʻavaivaia, o isi e faʻatuatua i le Atua.

O Kanana o le laueleele na folafolaina ia Aperaamo (Kenese 12:17). O le "Laueleele Folafolaina" o le laueleele o le "susu ma le meli" (tele), lea o le a maua ai ei latou se olaga tumu i mea uma latou te manaʻomia mo se olaga faʻamalieina: filemu ma le tamaoaiga i lenei olaga faaletino. O se ata o le ola tele o loʻo tuʻuina atu e Iesu ia i latou e faʻatuatua ia te ia i lo latou olaga iinei i le lalolagi, o lona uiga, o le malologa a le Atua o loʻo taʻua i le Eperu poʻo le 2 Peteru 1: 3, mea uma tatou te manaʻomia (i lenei olaga) mo " olaga ma le amioatua. ” O le malologa ma le filemu mai a tatou taumafaiga uma ma tauiviga ma malologa i uma o le alofa o le Atua ma sauniuniga mo tatou.

Lenei faʻapefea ona le faʻamalieina e Mose le Atua. Na ia le toe talitonu ae alu loa e fai mea i lana ia lava loto. Faitau le Teuteronome 32: 48-52. Fai mai le fuaiʻupu 51, "Ona o outou uma na solia e aʻu luma o le fanauga a Isaraelu i le vai o Meripa Kadesh i le vao o Tisina, aua na outou le tausia loʻu paia i totonu o le fanauga a Isaraelu." O le a la le agasala na mafua ai ona faasalaina o ia e leiloa le mea na ia faaaluina lona olaga faalelalolagi "galue mo" - ulufale atu i le laueleele matagofie ma fua o Kanana iinei i le lalolagi? Ina ia malamalama i lenei mea, Faitau le Esoto 17: 1-6. Numera 20: 2-13; Teuteronome 32: 48-52 ma le mataupu 33 ma le Numera 33:14, 36 & 37.

O Mose o le taitai o le fanauga a Isaraelu ina ua uma ona latou laveaʻiina mai Aikupito ma sa latou faimalaga i le toafa. Sa i ai laiti ma i nisi nofoaga e leai se vai. Sa manaʻomia Mose e mulimuli i faʻatonuga a le Atua; Na finagalo le Atua e aʻoaʻo Ona tagata ina ia latou talitonuina o Ia. E tusa ai ma le Numera mataupu 33, e iai lua mea na tutupu na faia ai e le Atua se vavega e avane ai le vai mai le Papa. Ia manatua le mea lea, o le mea lenei e faatatau i le “Papa.” I le Teuteronome 32: 3 & 4 (ae faitau atoa le mataupu), vaega o le Pese a Mose, o lenei folafolaga e faia e le gata ia Isaraelu ae i le "lalolagi" (i tagata uma), e uiga i le silisili ese ma le mamalu o le Atua. O le galuega lea a Mose aʻo ia taʻitaʻia Isaraelu. Fai mai Mose, “Ou te folafolaina le igoa o le Alii. Ia outou vivii atu i le silisili ese o lo tatou Atua! O IA LAVA LE ROCK, Ana galuega o atoatoa, ma uma E saʻo Ona ala, o le Atua faʻamaoni e na te le faia se mea sese, e saʻo ma amiotonu o Ia. ” O lana galuega o le fai ma sui o le Atua: silisili, saʻo, faamaoni, lelei ma paia, i Ona tagata.

O le mea lea na tupu. O le mea muamua na tupu e faatatau i le “Papa” na tupu e pei ona vaaia i le Numera mataupu 33:14 ma le Esoto 17: 1-6 i Rephidim. Sa muimui Isaraelu ia Mose ona ua leai se vai. Sa taʻu atu e le Atua ia Mose e ave lona tootoo ma alu i le papa o le a tu ai le Atua i ona luma. Sa ia fai atu ia Mose e ta le papa. Na faia e Mose lea mea ma na tafe mai le vai mai le Papa mo tagata.

O le mea lona lua na tupu (ia manatua, o Mose na faʻamoemoe e mulimuli i faʻatonuga a le Atua), na mulimuli ane i Katesa (Numera 33: 36 & 37). Lea e eseʻese faatonuga a le Atua. Tagaʻi i le Numera 20: 2-13. 'Ua toe muimui foʻi le fānauga a Isaraelu' iā Mose, 'ona sa leai se vai; toe alu Mose i le Atua mo le faʻasino. Na fai atu le Atua ia te ia e ave le tootoo, ae fai atu, "faapotopoto faatasi le potopotoga" ma "tautala i le papa io latou luma. ” Nai lo lea, sa saua lava Mose i tagata. Fai mai, "Ona sisii lea i luga o le lima o Mose ma fasi le papa i lona toʻotoʻo." Na faapena ona ia le usitaia se poloaʻiga tuusaʻo mai le Atua ia "tautala i le Papa. ” O lea ua matou iloa o le ami, pe afai o oe i lalo o se taʻitaʻi, e te le solia se faʻatonuga tuusaʻo tusa lava pe e te le malamalama atoa. E te usitaʻia. Ona taʻu atu lea e le Atua ia Mose lana solitulafono ma lona iʻuga i le fuaiupu 12: “A ua fetalai mai le Alii ia Mose ma Arona, 'Aua e te leʻi faʻalagolago ia te aʻu lava ia mamalu O aʻu o paʻia i luma o le fanauga a Isaraelu, O le a outou le aumaia nei tagata i totonu o le fanua Ou te avatu ia i latou. ' "Lua agasala o loʻo taʻua: le le talitonu (i le Atua ma Lana faʻatonuga) ma le amanaʻiaina o Ia, ma le taʻufaʻatauvaaina le Atua i luma o tagata o le Atua, na latou pule i ai. Fai mai le Atua i le Eperu 11: 6 a aunoa ma le faʻatuatua e le mafai ona faʻafiafia le Atua. Na manaʻo le Atua ia Mose e faʻataʻitaʻia lenei faʻatuatua ia Isaraelu. O lenei toilalo o le a matua tiga lava o se taʻitaʻi o soʻo se ituaiga, e pei o i se ami. O le taʻitaʻi e tele lona tiute. Afai tatou te manaʻomia le taʻitaʻiga ia maua le aloaʻia ma tulaga, ia tuʻu i luga o se faʻavae, pe ia maua le paoa, tatou te sailia mo uma sese mafuaʻaga. Mareko 10: 41-45 aumaia ia i tatou le "tulafono" o le taʻitaʻiga: leai se tasi e tatau ona avea ma pule. O loʻo talanoa Iesu e uiga i taʻitaʻi o le lalolagi, ma fai atu i o latou taʻitaʻi "Pule ia ia te i latou" (fuaiupu 42), ona ia fetalai atu lea, "E leai se mea faapena ia outou ae ai se manaʻo e fia sili ia te outou, e fai ia ma a outou auauna. ... aua foi o le Atalii o le Tagata e leʻi sau ia ina ia auauna mai tagata ia te ia, ae ia auauna atu… "Luka 12:48 fai mai," Mai i latou uma oe ua tuu atu i ai le tele, o le a tele Fesili atu. ” Ua taʻu mai ia i tatou i le I Peteru 5: 3 o taitai e le tatau ona "pule i latou ua tuu atu ia te oe, ae ia avea ma faaaʻoaʻo i le lafu."

Afai o le taʻitaʻiga a Mose, o le faʻatonuina o latou ia malamalama i le Atua ma Lona mamalu ma le paia sa leʻi lava, ma le le usitaʻi i se Atua silisili sa leʻi lava e taʻuamiotonuina ai lana faʻasalaga, ona vaʻai foʻi lea i le Salamo 106: 32 & 33 o loʻo talanoa i lona ita ina fai mai na mafua ai ona "tautala tautala vave" Isaraelu, ma mafua ai ona oso le ita.

Ma le isi, seʻi o tatou vaʻai i le papa. Ua tatou vaaia na iloa e Mose le Atua o le "Papa." I le Feagaiga Tuai, ma le Feagaiga Fou, o le Atua e taua o le Papa. Vaai 2 Samuelu 22:47; Salamo 89:26; Salamo 18:46 ma le Salamo 62: 7. O le Papa o se autu autu i le Pese a Mose (Teuteronome mataupu 32). I le fuaiupu 4 O le Atua o le Papa. I le fuaiupu 15 na latou teʻena le Papa, lo latou Faʻaola. I le fuaiupu 18, na latou tuʻulafoaʻia le Papa. I le fuaiupu 30, ua taʻua le Atua o lo latou Papa. I le fuaiupu 31 fai mai, "o latou papa e le pei o le tatou Papa" - ma Isaraelu fili iloa ai. I fuaiupu 37 & 38 tatou te faitau ai, "O fea o latou atua, le papa na latou sulufaʻi i ai?" O le Papa e sili, pe a faatusatusa i isi atua uma.

Tagaʻi i le I Korinito 10: 4. O loʻo talanoa e uiga i le tala i le Feagaiga Tuai o Isaraelu ma le papa. Fai mai ma le manino, "Na latou inu uma i le vai inu lava e tasi aua na latou feinu mai le papa faʻaleagaga; ma o le papa o Keriso. ” I le Feagaiga Tuai o loʻo taʻua le Atua o le Papa o le Faʻaola (Keriso). E le o manino pe o le a le tele o le malamalama o Mose o le lumanaʻi Faʻaola o le Papa lea we iloa pei o le mea moni, ae ui i lea e manino lava na ia iloaina le Atua o le Papa aua na ia fai mai i le tele o taimi i le Pese a Mose i le Teuteronome 32: 4, "O IA O LE PAPA" ma malamalama Na alu o ia ma i latou ma o Ia o le Papa o le Olataga . E le o manino pe na ia malamalama i le taua uma ae tusa lava pe na te le manaʻomia mo ia ma i tatou uma o tagata o le Atua e usitaʻi tusa lava pe tatou te le malamalama uma i ai; ia “talitonu ma usitai.”

E i ai foi nisi e manatu e alu mamao lava nai lo le mea na faia ai le Papa o se faatusa o Keriso, ma Lona laveaina ma totolia mo a tatou amioletonu, Isaia 53: 5 & 8, "Ona o le solitulafono a loʻu nuu na Ia taia ai," ma le "Oe e fai Lona agaga ma taulaga mo agasala. ” O le solitulafono na sau ona na ia faʻaleagaina ma mimilo le ituaiga e ala i le taina faʻalua o le Papa. Ua aʻoaʻo manino mai i tatou e tagata Eperu na puapuagatia Keriso "fa'atasi mo taimi uma ”mo a tatou agasala. Faitau le Eperu 7: 22-10: 18. Matau fuaiupu 10:10 ma le 10:12. Fai mai a latou, "Ua faʻapaʻiaina tatou e le tino o Keriso mo le taimi e tasi," ma "Na ia ofoina atu le taulaga e tasi mo agasala mo taimi uma, ma nofo i le itu taumatau o le Atua." Afai na ta e Mose le Papa ose ata lea o Lona maliu, e manino lava o lona sasaina o le Papa e faalua ona mimilo ese ai le ata e tatau ona maliu Keriso na o le tasi lava e totogi ai a tatou agasala, mo taimi uma. Po o le a lava le mea na malamalama i ai Mose atonu e le o manino ae o le mea lenei e manino:

1). Na agasala Mose i lona le usitaia o poloaʻiga a le Atua, ma na ia aveina mea i ona lava lima.

2). Sa le fiafia le Atua ma tiga.

3). O loʻo taʻua i le Numera 20:12, na te leʻi faʻatuatuaina le Atua, ma faʻaleagaina e tagata lautele Lona paia

i luma o Isaraelu.

4). Sa taʻu atu e le Atua e le faʻatagaina Mose ona ulufale i Kanana.

5). Na faaali o ia ma Iesu i luga o le Mauga o Liua ma na fetalai le Atua e faamaoni o ia i le Eperu 3: 2.

O le le faʻailoaina ma le le migao i le Atua o se agasala matuia ma mamafa, ae na faʻamagaloina o ia e le Atua.

Tatou tuʻu ia Mose ma vaʻai i nai faʻataʻitaʻiga o le "agasala" tele a le Feagaiga Fou. Seʻi tatou vaʻai ia Paulo. Na ia taʻua o ia lava o le tagata agasala silisili. Fai mai le I Timoteo 1: 12-15, "O le upu moni lenei, e tatau foi ona talia o tagata uma, na afio mai Keriso Iesu i le lalolagi e faaola tagata agasala, o ia lea ua sili ai aʻu." 2 Petelu 3: 9 fai mai e le finagalo le Atua ia fano se tasi. O Paul o se faʻataʻitaʻiga sili. I le avea ai ma taʻitaʻi o Isaraelu, ma le poto i Tusitusiga Paia, sa tatau ona ia malamalama poʻo ai Iesu, ae na ia teenaina o Ia, ma faʻasaua tele i latou na talitonu ia Iesu ma na avea ma fesoasoani i le fetogiina o Setefano i maʻa. E ui i lea, na faʻaali Iesu lava ia Paulo, e faʻaali mai o ia e ia ia Paulo e laveaʻi ia te ia. Faitau le Galuega 8: 1-4 ma le Galuega mataupu e 9. O loʻo taua ai na ia "faʻaleaga le ekalesia" ma tuʻuina aliʻi ma fafine i le falepuipui, ma faʻamaonia le fasiotia o le toʻatele; Peitai na faasaoina o ia e le Atua ma avea ai o ia ma faiaʻoga lelei, na ia tusia nisi tusi o le Feagaiga Fou nai lo se isi lava tusitala. O ia o se tala o le le talitonu na faia agasala tetele, ae na aumaia e le Atua ia i le faʻatuatua. Ae o le Roma mataupu e 7 o loʻo taʻu mai ai foi na ia tauivi ma le agasala o se tagata talitonu, peitai na tuu atu e le Atua ia te ia le manumalo (Roma 7: 24-28). Ou te fia taʻua foi Peter. Na valaauina o ia e Iesu e mulimuli ia te Ia lava ma avea ma soo ma na ia taʻutaʻu atu o ai Iesu (Vaai Mareko 8:29; Mataio 16: 15-17.) Ae peitai o le naunautai o Peteru na faafitia faatolu Iesu (Mataio 26: 31-36 & 69-75 ). Ina ua iloa e Petelo lona faaletonu, sa alu i fafo ma tagi. Mulimuli ane, ina ua mavae le toetu, sa sailia o ia e Iesu ma fai atu faatolu ia te ia, "Fafaga aʻu mamoe (tamai mamoe)," (Ioane 21: 15-17). Na faia lava e Peteru lena mea, aʻoaʻo ma folafola (vaʻai le Tusi o Galuega) ma tusia le I & 2 Peter ma foaʻi atu lona ola mo Keriso.

Ua tatou iloa mai nei faʻataʻitaʻiga e laveaʻi e le Atua se tasi (Faʻaaliga 22:17), ae Na te faʻamagaloina foi agasala a Ona tagata, e oʻo lava i agasala tetele (I Ioane 1: 9). Fai mai le Eperu 9:12, "… O Lona lava toto na ulu tasi atu ai o Ia i le mea paia, ina ua maua e ia le togiola e faavavau mo tatou." Ua fai mai le Eperu 7: 24 & 25, "aua e tumau pea o Ia… o le mea lea ua mafai ai ona Ia laveaʻi ia latou oʻo atu lava i le Atua e ala ia te Ia, aua o loʻo soifua o Ia e fautua mo i latou."

Ae, ua tatou aʻoaʻoina foi o se "mea mataʻutia le oo atu i aao o le Atua soifua" (Eperu 10:31). I le I Ioane 2: 1 o loʻo fetalai mai ai le Atua, "Ua ou tusi atu lenei mea ia te outou, ina neʻi outou agasala." E finagalo le Atua ia tatou paia. E le tatau ona tatou faʻavalevalea ma mafaufau e mafai ona tatou faia pea le agasala aua e mafai ona faʻamagaloina tatou, aua e mafai ma e masani ona manaʻomia e le Atua i tatou e feagai ma Lana faʻasalaga poʻo faʻaiuga i lenei olaga. E mafai ona e faitau e uiga ia Saulo ma ana agasala e tele i le I Samuelu. Na aveʻesea e le Atua lona malo ma lona ola mai ia te ia. Faitau le I Samuelu mataupu 28-31 ma le Salamo 103: 9-12.

Aua neʻi e manatu māmā i le agasala. Tusa lava pe faʻamagaloina oe e le Atua, Na te mafaia ma masani ona faʻatonuina faʻasalaga poʻo ni faʻaiuga i lenei olaga, mo lo tatou lava lelei. E mautinoa na ia faia lena mea ia Mose, Tavita ma Saulo. Tatou te aʻoaʻo e ala i faʻasaʻoga. E pei foi ona faia e matua tagata mo a latou fanau, e aoai ma faasaʻo e le Atua i tatou mo lo tatou lelei. Faitau le Eperu 12: 4-11, aemaise le fuaiupu ono lea o loʻo faʻapea mai, "MO LATOU E ALU I AI LE ALII AʻOAʻOGA, MA LAVA FESOASOANI I FANAU UMA E Talia." Faitau uma le Eperu mataupu e 10. Faitau foi le tali i le fesili, "Pe e faʻamagalo aʻu e le Atua pe a ou tumau pea i le agasala?"

Faʻamagaloina ea aʻu e le Atua pe a ou faia pea le agasala?

Ua faia e le Atua sauniuniga mo le faʻamagaloga mo tatou uma. Na auina mai e le Atua Lona Alo, o Iesu, e totogi le sala mo a tatou agasala e ala i Lona maliu i luga o le satauro. Fai mai le Roma 6:23, "Aua o le totogi o le agasala o le oti, a o le mea foaʻifuaina mai e le Atua o le ola faavavau lea ia Iesu Keriso lo tatou Alii." A talia e le au le talitonu Keriso ma talitonu na Ia totogiina a latou agasala, e faʻamagaloina i latou mo a latou agasala uma. Kolose 2: 13 fai mai, "Na Ia faʻamagaloina tatou uma a tatou agasala." Fai mai le Salamo 103: 3, o le Atua e na te "faamagaloina au amio leaga uma lava." (Tagaʻii le Efeso 1: 7; Mataio 1:21; Galuega 13:38; 26:18 ma le Eperu 9: 2.) O loʻo faapea mai le Ioane Ioane 2:12, "Ua faamagaloina au agasala ona o Lona suafa." Fai mai le Salamo 103: 12, "E pei ona mamao o le sasaʻe ma sisifo, e faapea lava ona ia aveʻesea a tatou solitulafono mai ia tatou." O le maliu o Keriso e le gata ua aumaia ai ia i tatou le faʻamagaloga o agasala, ae o le folafolaga foi o le OLA E FAʻAVAVAU. Fai mai le Ioane 10:28, "Ou te avatu ia te i latou le ola faavavau, ma e le fano lava i latou." Ioane 3:16 (NASB) fai mai, "Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, na Ia aumaia ai Lona Alo e toʻatasi, o soo se tasi e talitonu ia te Ia e le fano, ae ia e maua le ola faavavau. ”

E amata le ola faavavau pe a e taliaina Iesu. E faavavau, e le muta. Fai mai le Ioane 20:31, "Ua tusia ia mea ia te oe ina ia e talitonu o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua, ma o le talitonu e te maua le ola e ala i Lona Suafa." I le I Ioane 5:13, na fetalai mai ai le Atua ia i tatou, "O nei mea ua ou tusi atu ai ia te outou o e talitonu i le Suafa o le Alo o le Atua ina ia outou iloa ai ua ia te oe le ola faavavau." O loʻo ia i tatou lenei mea o se folafolaga mai le Atua faʻamaoni, E le mafai ona pepelo, na folafolaina ae leʻi amataina le lalolagi (tagai Tito 1: 2.). Matau foi i nei fuaiupu: Roma 8: 25-39 o loʻo faapea mai ai, "e leai se mea e mafai ona vavaeʻeseina i tatou mai le alofa o le Atua," ma le Roma 8: 1 o loʻo faapea mai ai, "O lenei e leai se faʻasalaga ia i latou oe ua ia Keriso Iesu." O lenei faʻasalaga na totogi atoa e Keriso, tasi i taimi uma. Ua taʻua i le Eperu 9:26, "Peitai ua faatasi ona faaali mai o Ia i le iʻuga o augatupulaga, e aveʻesea le agasala i le taulagaina o Ia lava." Ua taʻua i le Eperu 10:10, "Ma o le finagalo lea, ua faapaiaina tatou e ala i le taulaga i le tino o Iesu Keriso." I Tesalonia 5:10 taʻu mai ia i tatou o le a tatou nonofo faatasi ma Ia ma I Tesalonia 4:17 fai mai, "e faapea ona tatou i ai faatasi ma le Alii." Ua tatou iloa foi fai mai le 2 Timoteo 1:12, "Ua ou iloa le ua ou talitonu i ai, ma ua ou mautinoa e mafaia e Ia ona taofia le mea na ou tuʻuina atu ia te ia e oʻo i lena aso."

Ma o le a le mea e tupu pe a tatou toe agasala, aua afai tatou te moni, tatou iloa o tagata talitonu, i latou ua faʻaolaina, mafai ma o loʻo faia pea agasala. I Tusitusiga Paia, i le I Ioane 1: 8-10, e matua manino lava. Fai mai, "Afai tatou te faapea e leai sa tatou agasala, ua tatou faʻaoleoleina i tatou lava," ma, "afai tatou te fai atu tatou te leʻi agasala ua tatou faia o Ia o se pepelo ma Lana upu e le o ia i tatou." Fuaiʻupu 1: 3 ma le 2: 1 o loʻo manino mai o loʻo fetalai o Ia i Lana fanau (Ioane 1: 12 & 13), o tagata talitonu, e le o tagata le faʻaolaina, ma o loʻo Ia fetalai e uiga i le mafuta faʻatasi ma Ia, ae le o le faʻaolaina. Faitau le 1 Ioane 1: 1-2: 1.

Lona maliu faʻamagaloina i tatou ua faʻaolaina e faʻavavau, ae, pe a tatou agasala, ma tatou uma faia, tatou vaʻaia i nei fuaiupu o lo tatou mafuta faʻatasi ma le Tama ua motusia. O lea la tatou mea e fai? Viia le Alii, ua faia foi e le Atua sauniuniga mo lenei foi, o se auala e toefuatai ai la tatou faaaumea. Ua tatou iloa ina ua maliu Iesu mo tatou, na Ia toetu mai foi mai le oti ma ua ola. O Ia o lo tatou ala i le faaaumea. O loʻo fai mai le I Ioane 2: 1b, "… afai e agasala se tasi, e i ai lo tatou fautua i le Tama, o Iesu Keriso le amiotonu." Faitau foi le fuaiupu 2 o fai mai o lenei ona o Lona maliu; o Ia o lo tatou togiola, o la tatou totogi tatau lea mo agasala. Ua taʻua i le Eperu 7:25, "O le mea lea ua mafaia ai e ia ona faaolaina i latou ua oʻo lava, o e o mai i le Atua e ala ia te Ia, aua o loo soifua pea ia e fautua mo i tatou." Na ia fautua mo i tatou i luma o le Tama (Isaia 53:12).

O le tala lelei e oʻo mai ia i tatou i le I Ioane 1: 9 lea o loʻo faapea mai ai, "Afai tatou te taʻutaʻu atu a tatou agasala, e faamaoni o Ia ma le amiotonu na te faʻamagaloina a tatou agasala ma faʻamamaina i tatou mai amioletonu uma." Manatua - o le folafolaga lea a le Atua e le mafai ona pepelo (Tito 1: 2). (Tagaʻi foʻi i le Salamo 32: 1 & 2, o loʻo taʻu mai ai na taʻutino e Tavita lana agasala i le Atua, o le uiga lena o le taʻutaʻu atu.) O le tali la i lau fesili, ioe, o le a faʻamagalo e le Atua i tatou pe a tatou taʻutaʻu atu a tatou agasala i le Atua, pei ona faia e Tavita.

O lenei laʻasaga o le faʻailoa atu o la tatou agasala i le Atua e manaʻomia ona faia i taimi uma e tatau ai, i le taimi lava tatou te iloa ai a tatou mea sese, o taimi uma tatou te agasala ai. E aofia ai ma mafaufauga leaga tatou te mafaufau pea i ai, agasala o le le faia o le mea saʻo, faʻapea foʻi ma gaioiga. E le tatau ona tatou sosola ese mai le Atua ma lalafi e pei ona faia e Atamu ma Eva i le togalaau (Kenese 3:15). Ua tatou vaʻaia o lenei folafolaga o le faʻamamaina oi tatou mai agasala i aso uma e sau ona o le taulaga a lo tatou Aliʻi o Iesu Keriso ma i latou ua toe fanaufouina i le aiga o le Atua (Ioane 1: 12 & 13).

E tele faʻataʻitaʻiga o tagata na agasala ma ua paʻuʻu. Manatua le Roma 3:23 fai mai, "aua ua agasala tagata uma ma ua le ausia le mamalu o le Atua." Na faʻailoa mai foi e le Atua lona alofa, alofa mutimutivale ma le faʻamagaloga mo nei tagata uma. Faitau e uiga ia Elia i le Iakopo 5: 17-20. Ua aʻoaʻo mai le Upu a le Atua, e le faʻafofogaina e le Atua tatou pe a tatou tatalo pe a tatou amanaʻia mea leaga i o tatou loto ma olaga. Fai mai le Isaia 59: 2, "O au agasala ua nana ai Ona fofoga ia te oe, na te le faafofoga ai." Ae o iinei o loʻo ia i tatou ia Elia, o le ua faʻamatalaina o se "tagata o tuʻinanau pei o tatou" (ma agasala ma toilalo). I se mea o le ala atonu na faʻamagaloina o ia e le Atua, aua na mautinoa lava na talia e le Atua ana tatalo.

Vaʻai i tuaʻa o lo tatou faʻatuatua - Aperaamo, Isaako ma Iakopo. E leai seisi e atoatoa, o latou uma na agasala, ae na faʻamagaloina e le Atua. Na latou fausia le malo o le Atua, tagata o le Atua ma na taʻu e le Atua ia Aperaamo o lana fanau o le a manuia ai le lalolagi atoa. O tagata uma na agasala ma faʻaletonu pei o tatou, ae na o mai i le Atua mo le faʻamagaloga ma le Atua faʻamanuiaina i latou.

O le atunuʻu o Isaraelu, o se faʻapotopotoga, sa loto maʻaʻa ma agasala, na faaauau pea ona fouvale i le Atua, ae na te leʻi lafoaʻia lava i latou. Ioe, sa masani ona faʻasalaina i latou, peitaʻi sa sauni pea le Atua e faʻamagalo i latou pe a latou saili ia te Ia mo se faʻamagaloga. Sa ia ma onosaʻi e faʻamagalo soʻo. Silasila i le Isaia 33:24; 40: 2; Ieremia 36: 3; O le Salamo 85: 2 ma le Numera 14:19 o loʻo faʻapea mai, "Faʻamagalo mai, amioletonu a lenei nuu, e tusa ma le tele o lou alofa mutimutivale, ma pei ona e faʻamagaloina lenei nuu, mai Aikupito e oʻo mai i le taimi nei." Tagaʻi foʻi i le Salamo 106: 7 & 8.

Sa tatou talanoa e uiga ia Tavita na mulilua ma fasioti tagata, ae na ia faailoa lana agasala i le Atua ma ua faamagaloina. Na matua faasalaina o ia i le oti o lana tama ae na ia iloa o le a ia vaai i lena tamaititi i le Lagi (Salamo 51; 2 Samuelu 12: 15-23). E oʻo foi ia Mose na le usitaʻi i le Atua ma faasalaina o ia e le Atua i le faasa ona ulufale i Kanana, le laueleele na folafola ia Isaraelu, ae na faamagaloina o ia. Na faaali ane o ia ma Elia mai le lagi i luga o le mauga o liua, ma sa faatasi ma Iesu. O loʻo taʻua uma Mose ma Tavita male au faamaoni ile Eperu 11:32.

E i ai la tatou ata manaia o le faʻamagaloga i le Mataio 18. Na fesili le au soʻo ia Iesu pe toafia latou te faʻamagalo ai ma na fetalai Iesu "70 taimi 7." O lona uiga, "e le mafaitaulia taimi." Afai e fetalai mai le Atua e tatau ona tatou faʻamagaloina 70 taimi 7, e mautinoa tatou te le mafai ona sili atu i Lona alofa ma Lana faʻamagaloga. Na te faʻamagaloina sili atu ile 70 taimi 7 pe a tatou ole atu. Ua ia i tatou Lana folafolaga le masuia e faʻamagalo tatou. Pau lava le mea o le taʻutaʻu atu o a tatou agasala ia te Ia. Na faia e Tavita. Na ia faapea atu i le Atua, “Na o oe lava, ua ou agasala ai, ma ou faia lenei mea leaga i lou tulaga” (Salamo 51: 4).

Fai mai le Isaia 55: 7, “Ia lafoai e le ua amio leaga lona ala, a o le ua amio leaga, lafoai ona manatu. Tuu atu ia e liliu i le Alii, ma o le a Ia alofa mutimutivale ia te ia ma i lo tatou Atua mo ia o le a faamagaloina saoloto. " O loʻo faʻapea mai le 2 Nofoaiga a Tupu 7:14: "Afai e faʻamaulalo loʻu nuʻu ua valaʻauina i loʻu igoa ma tatalo ma saili loʻu mata ma liliu ese mai o latou ala leaga, ona ou faʻalogo ai lea mai le lagi, ma faʻamāgaloina a latou agasala, ma faʻamalolo lo latou laueleele. . ”

O le finagalo o le Atua ia ola ia tatou e mafai ai ona manumalo mai le agasala ma le amio Atua. Fai mai le 2 Korinito 5:21, "Na ia faia o Ia ma agasala, mo i tatou, tatou te leʻi iloa se agasala. ina ia avea i tatou ma amiotonu a le Atua ia te Ia. ” Faitau foi: I Peteru 2:25; I Korinito 1:30 & 31; Efeso 2: 8-10; Filipi 3: 9; I Timoteo 6: 11 & 12 ma le 2 Timoteo 2:22. Manatua, a e faaauau pea i le agasala lou mafutaga ma le Tama ua malepe ma e tatau ona e faʻailoa au mea sese ma toe foʻi i le Tama ma fesili ia te Ia e suia oe. Manatua, e le mafai ona suia oe lava (Ioane 15: 5). Tagaʻi foʻi i le Roma 4: 7 ma le Salamo 32: 1. A e faia lenei mea o le a toe faʻafesoʻotaʻi le tou mafuta faʻatasi (Faitau le I Ioane 1: 6-10 ma le Eperu 10).

Seʻi tatou vaʻai ia Paulo o le na taʻua o ia lava le sili o tagata agasala (I Timoteo 1:15). Na puapuagatia o ia i le faʻafitauli o le agasala e pei foi o tatou; na ia agasala pea ma taʻu mai ia i tatou i le Roma mataupu e 7. Atonu na ia fesili ia te ia lava lea lava fesili. Ua faamatala e Paulo le tulaga o le ola ma le natura agasala i le Roma 7: 14 & 15. Fai mai a ia o le "agasala o loo nofo i totonu ia te aʻu" (fuaiupu 17), ma le fuaiupu 19 fai mai, "o le lelei o le a ou faia, ou te le faia ma ou te faia le sili ona leaga ou te le manaʻo ai." Ile iʻuga na ia faʻapea, "o ai na te laveaʻiina aʻu?", Ona ia aʻoaʻoina lea o le tali, "Faʻafetai i le Atua e ala ia Iesu Keriso lo matou Alii" (fuaiupu 24 & 25).

E le finagalo le Atua tatou te ola i se ala tatou te taʻutaʻu atu ai ma faʻamagaloina mo ia lava agasala lava ia. E finagalo le Atua ia tatou manumalo i a tatou agasala, ia pei o Keriso, ia fai mea lelei. E finagalo le Atua ia tatou atoatoa e pei ona Ia atoatoa (Mataio 5:48). O loʻo fai mai le I Ioane 2: 1, "Laʻu fanau e, ua ou tusi atu nei mea ia te outou ina neʻi outou agasala ..." E finagalo o Ia ia tatou taofia le agasala ma e finagalo o Ia e suia i tatou. E finagalo le Atua ia tatou ola mo Ia, ia paia (I Peteru 1:15).

E ui lava o le manumalo e amata i le faʻailoa o la tatou agasala (I Ioane 1: 9), tatou pei o Paulo e le mafai ona suia i tatou lava. John15: 5 fai mai, "Aunoa ma aʻu le mafai ona e faia se mea." E tatau ona tatou iloa ma malamalama ile mau e malamalama ai pe faʻafefea ona suia o tatou olaga. A avea i tatou ma tagata talitonu, e afio mai Keriso e nofo i totonu ia i tatou e ala i le Agaga Paia. Kalatia 2:20 fai mai, "Na faasatauroina faatasi ma Keriso, ma e le o aʻu nei o ola, ae o Keriso e nofo i totonu ia te aʻu; ma le olaga o loo ou ola ai nei i la le tino ou te ola ai i le faatuatua i le Alo o le Atua, o le na alofa ia te aʻu, ma tuuina mai o Ia lava mo aʻu. ”

E pei lava ona fai mai le Roma 7:18, o le manumalo i agasala ma suiga moni i o tatou olaga e sau "ala ia Iesu Keriso." O loʻo taʻua e le I Korinito 15:58 lea lava upu tutusa, Na aumaia e le Atua le manumalo "e ala ia Iesu Keriso lo tatou Alii." Kalatia 2:20 fai mai, "le o aʻu, a o Keriso." Sa ia i matou le fuaitau mo le manumalo i le Aʻoga Tusi Paia na ou aʻoga ai, "E le o aʻu ae o Keriso," o lona uiga, Na ia ausia le manumalo, le o aʻu i laʻu taumafaiga na o aʻu lava. Tatou te aʻoaʻo pe faʻafefea ona faia lenei mea e isi Mau, aemaise i le Roma 6 & 7. Roma 6:13 o loʻo faʻaalia mai ia tatou pe faʻafefea ona fai lenei mea. E tatau ona tatou gauaʻi i le Agaga Paia ma ole atu ia te Ia e suia i tatou. O le faʻatagaina o lona uiga faʻatagaina le (tuʻu) se isi tagata i le aia tatau o le auala. E tatau ona tatou faʻatagaina (faʻatagaina) le Agaga Paʻia ia i ai le "aia tatau" i o tatou olaga, le aia tatau e ola ai i totonu ma ala atu ia i tatou. E tatau ona tatou "tuu" Iesu e suia i tatou. O loʻo faʻapea mai le Roma 12: 1: "Tuuina atu lou tino o le taulaga ola" ia te Ia. Ona Ia soifua ai lea e ala ia i tatou. Ona HE o le a suia ai i tatou.

Aua le faʻavalea, afai e te tumau pea i le agasala o le a afaina ai lou olaga, e ala i le misia o le faʻamanuiaga a le Atua ma e ono aʻafia foi i le faʻasalaga poʻo le oti foi i lenei olaga aua, tusa lava pe faʻamagaloina oe e le Atua (lea Na te finagalo i ai), Na ono faʻasalaina oe e pei ona Ia faia ia Mose ma Tavita. Atonu Na te faʻatagaina oe e puapuagatia i iʻuga o lau agasala, mo lou lelei. Manatua, e amiotonu ma amiotonu o Ia. Na ia faasalaina le Tupu o Saulo. Na ia ave lona malo ma lona ola. E le faʻatagaina oe e le Atua e te alu 'ese ma le agasala. O le Eperu 10: 26-39 o se fuaitau faigata o Tusitusiga Paia, ae tasi le manatu i ai e matua manino lava: Afai tatou te tumau pea ma le loto i ai agasala pe a uma ona faʻaolaina, ua tatou solipalaina le toto o Keriso lea na faʻamagaloina tatou faʻatasi mo tagata uma ma tatou mafai ona faʻamoemoe faʻasalaga ona ua tatou le faʻaaloalo i le taulaga a Keriso mo i tatou. Na faasalaina e le Atua Ona tagata i le Feagaiga Tuai pe a latou agasala ma o le a ia faʻasalaina i latou ua taliaina Keriso o loʻo faia pea ma le agasala. Fai mai le Eperu mataupu e 10, o lenei faʻasalaga e ogaoga. Eperu 10: 29-31 fai mai "O le a le sili atu ogaoga ogaoga e te manatu ai se tasi e tatau ona faʻasalaina o ia na solia le Alo o le Atua i lalo o vae, o le na faia o se mea le paia le toto o le feagaiga na faʻapaʻiaina i latou, ma o ai na faifai i le Agaga o le alofa tunoa? Aua ua tatou iloa o Ia na fai mai, 'O laʻu faʻamasino; O le a ou toe totogi atu, 'ma lea foi,' O le a faamasino e le Alii Lona nuu. ' O se mea mataʻutia le oo atu i aao o le Atua soifua. ” Faitau le I Ioane 3: 2-10 o loʻo faʻaalia mai ai ia i tatou o i latou o e o le Atua e le tumau agasala. Afai e faʻaauau pea ona agasala le tagata ma alu i la latou lava ala, e tatau ona latou "tofotofoina i latou lava" e iloa ai pe moni le latou faʻatuatua. Fai mai le 2 Korinito 13: 5, “Ia outou tofotofo ia outou lava pe o outou i le faʻatuatua; suesue outou lava! Pe e te leʻo iloaina lenei mea e uiga ia te oe lava, o Iesu Keriso o loʻo ia te oe - seʻi vagana ua e pa'ū i le suʻega? "

2 Korinito 11: 4 o loʻo faʻailoa mai ai e tele "evagelia pepelo" e leʻo se Tala Lelei. E naʻo le Tasi le Talalelei moni, o Iesu Keriso, ma e matua vavaeʻese mai a tatou galuega lelei. Faitau le Roma 3: 21-4: 8; 11: 6; 2 Timoteo 1: 9; Tito 3: 4-6; Filipi 3: 9 ma Kalatia 2:16, o loʻo faapea mai, "(Matou) iloa o le tagata e le tauamiotonuina i galuega o le tulafono, ae i le faʻatuatua ia Iesu Keriso. O i matou foʻi, ua matou faʻatuatua ia Keriso Iesu, ina ia taʻuamiotonuina i matou i le faʻatuatua ia Keriso ae le o galuega o le tulafono., Aua e le taʻuamiotonuina se tasi i galuega o le tulafono. " Na fetalai Iesu i le Ioane 14: 6, “O aʻu nei le ala, ma le upu moni ma le ola. E le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te aʻu. ” Fai mai le I Timoteo 2: 5, "Aua e toatasi le Atua ma toatasi le puluvaga i le va o le Atua ma le tagata, o le tagata o Keriso Iesu." Afai o loʻo e taumafai e alu 'ese ma le agasala, ma le loto i ai e faʻaauau pea ona agasala, atonu na e talitonu i se pepelo talaʻaga (se isi talalelei, 2 Korinito 11: 4) faʻavae i luga o nisi ituaiga o amioga tagata poʻo ni galuega lelei, ae le o le moni Talalelei (I Korinito 15: 1-4) e ala ia Iesu Keriso lo matou Aliʻi. Faitau le Isaia 64: 6 o loʻo taua ai a tatou galuega lelei ua na o ni "ie leaga" i le silafaga a le Atua. Fai mai le Roma 6:23, "Aua o le totogi o le agasala o le oti, a o le mea foaʻifuaina mai e le Atua o le ola faavavau lea ia Iesu Keriso lo tatou Alii." 2 Korinito 11: 4 fai mai, "Aua afai e sau se tasi ma folafola atu se isi Iesu nai lo le na matou folafolaina, pe afai e te mauaina se agaga ese mai le tasi na e mauaina, pe afai e te talia se eseʻese evagelia mai le tasi na e taliaina, ua e tuu ia lava loa. ” Faitau le I Ioane 4: 1-3; I Peteru 5:12; Efeso 1:13 ma le Mareko 13:22. Faitau le Eperu mataupu e 10 ma le mataupu e 12. Afai oE o se tagata talitonu, Eperu 12 taʻu mai ia i tatou o le a aʻoaʻi ma aʻoaʻi e le Atua Lana fanau ma le Eperu 10: 26-31 o se lapataʻiga e faapea "O le a faamasinoina e le Alii Lona nuu."

Ua e talitonu moni i le Tala Lelei? O le a suia e le Atua i latou o Lana fanau. Faitau le 1 Ioane 5: 11-13. Afai o lou faʻatuatua ua ia te Ia ae le o sau oe lava galuega lelei, o oe lava e faavavau ma e faʻamagaloina oe. Faitau le I Ioane 5: 18-20 ma le Ioane 15: 1-8

O nei mea uma e galulue faʻatasi e feagai ma a tatou agasala ma aumaia ai i tatou le manumalo e ala ia te Ia. Fai mai le Iuta 24, "Ia ia te Ia na te mafaia ona leoleo ia te oe ina neʻi e paʻuʻu ma ia avatu oe i se mea le pona i luma o lona mamalu ma le fiafia tele." Fai mai le 2 Korinito 15: 57 & 58, "Ae faʻafetai i le Atua o le na te aumaia le manumalo e ala i lo tatou Aliʻi o Iesu Keriso. O le mea lea, ou uso pele e, ia tutumau, ma le mafaagaeetia, ia uluola pea i le galuega a le Alii, ina ua outou iloa e le o se mea fua le galuega a le Alii. ” Faitau le Salamo 51 ma le Salamo 32, ae maise le fuaiupu e 5 o loʻo faapea mai, "Ona ou taʻu atu ai lea ia te oe o laʻu agasala, ma ou te leʻi nanaina loʻu leaga. Na ou fai atu, 'Ou te taʻutaʻu aʻu solitulafono i le ALII.' Ma ua e faʻamagaloina laʻu agasala. ”

Manaomia ona Talanoa? Fai Fesili?

Afai e te manaʻo e faʻafesoʻotaʻi i matou mo le taʻitaʻiga faaleagaga, poʻo le tausia lelei, lagona le saoloto e tusi mai ia i matou photosforsouls@yahoo.com.

Matou te talisapaia a outou tatalo ma tulimatai atu e feiloai atu ia te oe i le faavavau!

 

Kiliki ii mo le "Peace With God"